Logično je da vjeronauk bude prvog ili posljednjeg školskog sata i mislim da je intervencija nadbiskupa Srakića bespredmetna, kaže dr. Ivica Maštruko, sociolog religije i hrvatski veleposlanik u Vatikanu
ZAGREB Nakon što je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović predložio da vjeronauk u školama bude ili prvog ili posljednjeg nastavnog sata, prošlog petka je oštro reagirao nadbiskup Marin Srakić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. On je o tome zatražio očitovanje predsjednika Vlade Zorana Milanovića jer HBK smatra da je Jovanovićeva Preporuka ozbiljan pokazatelj nepoštovanja nadležnosti i suodgovornosti nad vjeronaukom kao predmetom u javnim školama i da se tako krše dogovorene obveze.
Preporuka logična
Oko 15 posto učenika ne pohađa vjeronauk tako da je Jovanovićeva Preporuka, kako ju je on sam objasnio, pragmatičan doprinos boljoj organizaciji školske nastave.
Svakako, istina je da hrvatska država sve teže i teže može plaćati ogromne materijalne obveze iz ugovora s Vatikanom koje su bez presedana u svijetu, izuzev onih ugovora kojeg Sveta Stolica ima s Italijom.
Premijer Milanović je nedavno rekao i to da javni novac koji dobiva Crkva mora biti nadziran. Ako Državna revizija provjerava kako se troši novac političkih stranaka iz proračuna, onda treba provjeravati i ostala trošenja iz proračuna.
– Treba oformiti zajedničku komisiju i preispitati ugovore. Vrijeme je za takav sastanak, kaže Grubišić. To bi, za Grubišića, bilo poštivanje hrvatskog Ustava, ali i kanonskih propisa jer prema njima Crkva mora izvještavati u što troši novac.
– Logično je da vjeronauk bude prvog ili posljednjeg školskog sata i mislim da je intervencija nadbiskupa Srakića bespredmetna. Tu ne vidim nikakve političke namjere ove Vlade. A što se tiče moguće izmjene ugovora s Vatikanom, sada Vlada ima mnogo važnijih i životnijih pitanja koje treba rješavati. Ali, u svakom slučaju za vrijeme mandata ove Vlade – nakon jedne temeljite analize mogao bi se i trebao uputiti jedan prijedlog koji su stavovi Hrvatske o tome koji bi elementi iz tih ugovora trebali biti promijenjeni, kaže nam dr. Ivica Maštruko, sociolog religije i hrvatski veleposlanik u Vatikanu.
U slučaju da Vatikan prihvati te razgovore, oni bi se tada pokrenuli. To za Maštruka nije prioritetna stvar, ali bi izmjenu valjalo pokrenuti sljedeće godine, ili u drugoj polovici mandata.
S vjeronaukom u crkvu
Don Ivan Grubišić, saborski zastupnik, kaže da je Crkva međudržavnim ugovorima dobila više nego što je to normalno u nekoj demokratskoj državi. On je i protivnik učenja vjeronauka u školama, smatra da je za vjeronauk mjesto u crkvenim ustanovama. U tim ugovorima piše da je potrebno, ako se bitno promijeni situacija, ići u reviziju ugovora.
– Mislim da je u financijskom smislu Hrvatska u takvoj krizi u kakvoj ona više ne može servisirati slične obveze. Treba pristupiti izmjenama ugovora s Vatikanom, ne samo što se tiče materijalnih davanja nego i svekolikog utjecaja kojeg Crkva ima na državu i hrvatsko društvo. Crkva je apsolutno privilegirana u odnosu na druge institucije, kaže Grubišić.
