Vlada je napokon i operativno pokrenula projekt eGrađanin, a za očekivati je kako će njime najnezadovoljniji na početku biti školarci. Roditelji će, naime, od sada odmah moći vidjeti ocjene svoje djece, kao i izostanke
ZAGREB Vlada je napokon i operativno pokrenula projekt eGrađanin, a za očekivati je kako će njime najnezadovoljniji na početku biti školarci. Roditelji će, naime, od sada odmah moći vidjeti ocjene svoje djece, kao i izostanke. Prošlo je vrijeme muljanja za učenike.Jasno je kako ovo nije najbitnija novost, ali je zapravo najoperativnija u ovom trenutku, definitvna promjena u odnosu na vrijeme od prije nekoliko godina. Roditeljski sastanci i školske informacije su na putu da odu u povijest. Čitav projekt, odnosno platformu, kako je u Vladi zovu, predstavili su potpredsjednica Milanka Opačić i Darko Parić, pomoćnik ministra uprave i »digitalni šampion«, osoba u Vladi zadužena za digitalizaciju društva.Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić govorila je uglavnom općenito, obzirom da informatika i nije njezina struka. No, njezino je ministarstvo bilo prvo koje se pokušalo u pilot programu digitalizirati, a ona je i na čelu radne skupine koja je radila na informatiziranju državne uprave. Darko Parić je pak održao prezentaciju samog projekta eGrađanin.Ono što građani od sada mogu odmah u elektronskom obliku vidjeti i dobiti prije svega su rodni listovi, stanje osobnog fonda u Zavodu za mirovinski fond, određeni podaci od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te već spomenute mogućnosti pregledavanja školaraca, odnosno njihovih ocjena, profesorskih bilješki te izostanaka. eGrađanin je u svojoj srži podportal novog Vladinog internet sučelja, a svaki će građanin Republike Hrvatske moći doći do svoje vlastite šifre.Jučer se u toku dana razvila rasprava kako je osobno registriranje riješeno na loš način. Treba se otići u Finu, ispuniti formular, nakon čega se dobije osobna šifra, kao i token.Dio javnosti je odmah zamjerio što se OIB ne koristi kao šifra, a nekima je smetala činjenica da se za nešto digitalno mora ići na Finu. No, kada se realno pogleda, primjenjeno rješenje je najlogičnije.OIB nije tajni broj, tako da ga može doznati bilo tko, a za sada u Hrvatskoj ne postoje u potpunosti sigurni načini da se ljudi registriraju on-line.Tehnički dio projekta odradili su uglavnom APIS, Carnet i Fina, koji informatički gledajući imaju i snagu i znanje za ovakve projekte. Priključilo im se i nekoliko drugih državnih institucija.
U projektu digitalizacije veliku ulogu bi trebalo imati i objedinjavanje cjevovodne infrastrukture svih državnih institucija i tvrtki. Za sada je još samo čeka Plinacro i HEP da potpišu ugovore, nakon čega bi i najudaljenija mjesta trebala biti povezana širokopojasnom internet mrežom. Za pojačanje te infrastrukture, kaže Parić, predviđeno je i izvlačenje oko 240 milijuna eura iz europskih fondova sljedećih godina.
– Ja bih se zahvalio svima koji su pristali sudjelovati već sada u ovom projektu, jer je to bio njihov izbor, nitko ih nije tjerao. Nakon što Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi (ZDII) stupi na snagu, morat će i druge državne institucije uključiti se u ovu platformu, kazao je Parić. Tvrdi kako bi ZDII trebao biti izglasan do 15. srpnja, a rok implementacije za sve institucije bi bio dvije godine. Ova očigledno dobra platforma, kojom Hrvatska napokon počinje nalikovat na modernu državu, u te će dvije godine morati pokazati svoju punu operativnost. Naime, za sada je zapravo većina usluga u sferi informiranja građana, a prava će stvar biti kad se omogući i dobijanje dokumenata. Pogotovo onih iz sfere Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva pravosuđa, tako da će zapravo najbitnije biti implementirati usluge za ta dva ministarstva.
