Foto N. Reberšak
EU direktiva iz travnja prošle godine, koja svim državama članicama nalaže smanjenje potrošnje vrećica, zbog čega Hrvatska i uvodi njihovu obaveznu naplatu, kaže da se mjerama ne trebaju obuhvatiti najtanje vrećice, budući da one predstavljaju higijenski standard i ambalažu potrebnu za zamatanje rasutih namirnica poput voća i povrća, orašastih plodova i slično, no ministarstvo Slavena Dobrovića, kako se može čuti od njegovih suradnika, zasad nije odbacilo ni mogućnost naplate tih vrećica
ZAGREB Ministarstvo zaštite okoliša i energetike potvrdilo je da radi na izmjenama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, kojima planira uvesti obaveznu naplatu plastičnih vrećica. Već duže vrijeme većina trgovaca naplaćuje svoje vrećice po cijeni od 30 lipa do jedne kune pa će novim pravilnikom ta praksa samo postati obavezom svih prodavatelja.
To će se sigurno odnositi na vrećice debljine od 15 do 50 mikrona – one koje obično kupujemo na blagajnama, a koje će se sad naplaćivati i u neprehrambenim trgovinama. U Ministarstvu razmatraju čak i uvođenje obavezne naplate onih najtanjih vrećica, ispod 15 mikrona koje sad, s rola, uzimamo besplatno na odjelima voća i povrća.
EU direktiva iz travnja prošle godine, koja svim državama članicama nalaže smanjenje potrošnje vrećica, zbog čega Hrvatska i uvodi njihovu obaveznu naplatu, kaže da se mjerama ne trebaju obuhvatiti najtanje vrećice, budući da one predstavljaju higijenski standard i ambalažu potrebnu za zamatanje rasutih namirnica poput voća i povrća, orašastih plodova i slično, no ministarstvo Slavena Dobrovića, kako se može čuti od njegovih suradnika, zasad nije odbacilo ni mogućnost naplate tih vrećica. Hoće li i one ubuduće imati svoju cijenu, bit će poznato najkasnije u siječnju, dokad izmjene pravilnika moraju biti napravljene.
Obavezna naplata vrećica na snagu stupa tek s prvim danom 2019. godine, kako nas obavezuje EU direktiva. Ona kaže da države članice same odlučuju na koji će način smanjiti potrošnju vrećica – bilo uvođenem obavezne naplate ili njihovom zabranom, no bitno je da ostvarimo cilj – potrošnju najviše 90 vrećica godišnje po glavi stanovnika 2019. godine, odnosno njih maksimalno četrdeset 2025. godine. Trenutačno, Hrvati potroše oko 400 vrećica godišnje. Na opasku kako bi uvođenje obavezne naplate i najtanjih vrećica moglo izazvati veliki revolt javnosti, u Ministarstvu neslužbeno odgovaraju kako je jedino na taj način moguće postići najbolje učinke u zaštiti okoliša.
Kako zasad stoji u prijedlogu izmjena Pravilnika o ambalaži, vrećice bi bili obavezni naplaćivati svi prodavatelji, dakle i prodavači na tržnicama, dok će njihova cijena morati biti jednaka najmanje nabavnoj cijeni. Kako se može čuti od proizvođača vrećica, trgovci vrećice koje kasnije prodaju na svojim blagajnama za kunu, od njih kupuju za 26, 27 lipa, što znači da na vrećicima ostvaruju dobru zaradu. Koliko bi, eventualno, koštale najtanje vrećice, ako se država odluči i na njihovu naplatu, nije poznato.
Na pitanje boje li se proizvođači vrećica obavezne naplate, Zvonko Bede iz Drave International kao proizvođača odgovara kako straha nema jer, barem što se njegove tvrtke tiče, rade za izvoz, primarno u Njemačku. Njegovo je mišljenje, ipak, da EU direktiva nije rezultat ekoloških već ekonomskih zahtjeva. Velika većina vrećica u Europu dolazi iz azijskih zemalja, što se želi ograničiti, kaže Bede. Proizvodnjom plastičnih vrećica u RH bavi se više od 80 tvrtki koje 60 posto svoje proizvodnje izvoze u ostale države EU-a. Unija općenito 70 posto plastičnih vrećica uvozi iz Azije, uglavnom Kine i Vijetnama.