Nešto više od 45 milijuna vozila bilo je ove godine u razdoblju od siječnja do kraja rujna na svim autocestama u Hrvatskoj, a dvije državne tvrtke HAC i ARZ zaradile su od cestarine rekordne 2 milijarde kuna.

Prosječno je promet veći za 5,58 posto, a prihodi su rasli za gotovo 14 posto i takvo povećanje pozitivnog trenda prihoda direktna je posljedica odluke o uvođenju sezonskih cijena cestarine, koje su u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna bile 10 posto skuplje. Realno je prognozirati kako će do kraja godine zarada od cestarine na dionicama HAC-a i ARZ-a iznositi približno 2,5 milijardi kuna (prošle godine 2,177 milijardi). Već sada je izvjesno kako su autoceste zaradile dodatnih oko 260 milijuna kuna više nego prošle godine u razdoblju od siječnja do kraja rujna.

Sezonsko poskupljenje

Razvidno je također kako sezonsko poskupljenje nije bitno utjecalo na pad prometa u ljetnim mjesecima, iako i tu ima manjih odstupanja ukoliko se usporede podaci po pojedinim autocestama.  Samo dvije autoceste imaju više od 10 milijuna vozila u prvih devet mjeseci, najviše Bregana-Zagreb-Lipovac (12,77 milijuna) i Zagreb-Rijeka (11,33 milijuna).

Blizu je i autocesta Bosiljevo-Split-Ploče sa 9,35 milijuna vozila. Zanimljivo je također kako je lipanj bio apsolutno najbolji mjesec po trendu rasta prometa za čak 15,6 posto. Najviše je u devet mjeseci zaradila autocesta Bregana-Zagreb-Lipovac sa 666,6 milijuna kuna i autocesta Bosiljevo-Split-Ploče sa 624 milijuna kuna te autocesta Zagreb-Rijeka, gdje su prihodi od cestarine iznosili oko 440 milijuna kuna. Ove tri autoceste zajedno imaju oko 87 posto prihoda na svim dionicama autocesta u Hrvatskoj ukoliko se izuzmu koncesije BINA Istre i autoceste Zagreb-Macelj.

Valja spomenuti i Krčki most koji bilježi promet od 1,8 milijuna vozila, što je oko 5,6 posto više nego prošle godine, ali je zanimljivo kako je ova sezona imala i neobične amplitude kad je riječ o razini prometa. U lipnju je primjerice promet povećan za čak 22 posto, a u rujnu je bio manji za 7,5 posto, što upućuje i na nešto raniji završetak intenzivne turističke sezone. Rekordan mjesec za Krčki most bio je srpanj kada je bilo 348.291 vozila, a najmanje je bilo u siječnju – svega 80.786 vozila. U prvih devet mjeseci na Krčkom mostu naplaćeno je oko 54 milijuna kuna mostarine, odnosno 10 posto više nego prošle godine. Kratka dionica autoceste Rijeka-Rupa imala je 2,52 milijuna vozila i neznatno povećanje prometa od svega 1,7 posto, dok su prihodi, ponovo zbog skuplje ljetne cestarine, bili oko 10 posto veći nego prošle godine.

Reforme sustava

Resorni ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglašava kako je u tijeku proces financijskog i operativnog restrukturiranja cijelog cestarskog sektora nakon što je Vlada odustala od monetizacije i prodaje autocesta. Ključan je cilj rješavanje duga cijelog sektora u iznosu od 5 milijardi eura u kojeg su osim financijskih obveza  ARZ-a i HAC-a uključeni i dugovi Hrvatskih cesta.

– Reforme sadržane u pismu sektorske politike pripremane su unutar radne skupine i u suradnji sa Svjetskom bankom i tu se Vlada obvezala na usklađenje cijena u omjeru od 5 posto po kilometru na autocestama pod upravljanjem HAC-a u odnosu na one pod upravljanjem ARZ-a, te je uvedeno sezonsko povećanje za 10 posto cijene cestarine za prvu kategoriju vozila. U analizi tih odluka procjena je bila da će prihodi porasti za 160 milijuna kuna, a sada se pokazalo da je ta procjena premašena s obzirom da porast prihoda iznosi oko 260 milijuna kuna. Zasluga je to porasta prometa na autocestama, ne samo osobnih automobila, već i teretnog, kamionskog prometa, koji je u kontinuiranom porastu, što je ujedno pokazatelj i većih gospodarskih aktivnosti. U fazi provedbe je spajanje tvrtki HAC ONC i HAC i taj se postupak privodi kraju, a paralelno se do kraja ove godine planira odlazak 170 ljudi iz sustava za što su osigurane i otpremnine. Cilj je ostvariti višemilijunske uštede kroz financijsko restrukturiranje i refinanciranje kreditnih obveza tvrtki iz cestarskog sektora. Do kraja studenog ćemo na međunarodno tržište lansirati obveznicu kojom će refinancirati dio kreditnih obveza, a do kraja siječnja, na domaćem tržištu, planiramo završiti pregovore s domaćim bankama o restrukturiranju kreditnih obveza, ističe Butković, koji će uskoro morati i donijeti odluku o imenovanju nove Uprave HAC-a nakon što se provede spajanje sa HAC ONC-om u jedinstvenu tvrtku.

Zasad je zbog pravorijeka Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa na čekanju odluka o imenovanju Tomislava Rosandića iz HEP-a na čelo nove Uprave HAC-a, gdje je za mjesec dana produljen mandat aktualnom direktoru HAC-a Josipu Draženoviću.