I u Narodnim novinama očekuju se promjene / Foto D. JELINEK
Vlada će birati ljude koji zaista mogu stabilizirati neko poduzeće. U razmatranju kandidata držimo se visokih kriterija i bolje da nešto traje tjedan ili dva dulje, nego da na nekoliko mjeseci tvrtku vodi krivi čovjek, tvrdi naš sugovornik
ZAGREB – Iako već mjesec dana postoji mogućnost da Vlada članove nadzornih odbora i uprava u strateškim tvrtkama i tvrtkama od posebnog interesa za državu bira bez raspisivanja javnog natječaja, to svoje pravo Vlada je iskoristila samo u jednom slučaju i Glavnoj skupštini Hrvatske poštanske banke predložila je da u nadzorni odbor imenuje Željka Lovrinčevića i Marijanu Vuraić Kudeljan.
Privremena odluka
Kad je donesena odluka o tome da se privremeno, na šest mjeseci, imenuju ljudi u nadzorne odbore i uprave bez provođenja natječaja, što je propisano zakonom, u Vladi su objasnili da je nužno da se žurno postavi barem minimalan broj članova nadzornih odbora i uprava kako bi tvrtke mogle normalno funkcionirati. Čak su 22 poduzeća ostala bez nadzornih odbora koji bi mogli funkcionirati, jer su prema zakonu o primopredaji vlasti, članovi koji predstavljaju državu bili dužni ponuditi mandate na raspolaganje, pa ih Vlada mora zamijeniti novima u roku od 60 dana.
U gotovo istom broju poduzeća istekli su mandati dijelu ili svim članovima uprava. Svoju odluku da zaobiđe zakon i uredbe o raspisivanju natječaja, Vlada je objasnila time da bi, dok traje izbor po natječaju, proteklo previše vremena, a da tvrtke trebaju vodstvo. No, u mjesec dana se nije dogodilo gotovo ništa. Osim medijskih nagađanja tko bi mogli biti privremeni čelnici državnih tvrtki poput, primjerice, HEP-a, Janafa ili Narodnih novina.
Pitanje je hoće li se provoditi natječaji za izbor predstavnika nadzornih odbora. Praksa je to koju je uvela Vlada Jadranke Kosor, ukinula Vlada Zorana Milanovića da bi je na kraju mandata, pozivajući se na preporuke Europske komisije propisala kao obvezu sljedećoj Vladi. Sada u Banskim dvorima postoji razmišljanje da Vlada ipak bez javnih natječaja bira svoje predstavnike u nadzornim odborima, ali će se takva mogućnost, tvrde naši sugovornici, oprezno vagati kako se vlast ne bi optužila za netransparentnost.
No, jak argument na strani zagovornika ukidanja javnog natječaja za izbor predstavnika države u nadzornim odborima je to što javni natječaji nisu uobičajen način na koji se u članicama EU u nadzorne odbore biraju predstavnici države. Za članove uprava će javni natječaj ostati način izbora.
Iako Kukuriku koalicija nije na vlasti godinu dana, primjerice Janaf vodi HNS-ovac Dragan Kovačević, a HEP Perica Jukić, kojeg je postavila Vlada Zorana Milanovića. Rad uprave HEP-a nadzire nadzorni odbor kojeg je također birala SDP-ova Vlada. Skupštinu još uvijek, vidi se s internetskih stranica HEP-a, čini bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić, iz Oreškovićeve Vlade i to je jedina promjena koja se dogodila u posljednjih 12 mjeseci u HEP-u. No, ništa se ne događa od kad je Vlada dobila mogućnost jednom odlukom promijeniti te stvari, a naši sugovornici uvjeravaju da razlog nije to što se oko čelnih ljudi, barem onih privremenih, HDZ i Most ne mogu dogovoriti, što je bio slučaj u vrijeme njihove prve zajedničke Vlade. Iako su mediji spekulirali s nekoliko budućih čelnika te tvrtke, iza kojih su stajale različite struje HDZ-a, naši izvori tvrde da ni previranja unutar HDZ-a oko imena nisu razlog što HEP još uvijek vodi čovjek kojeg je tamo postavio HNS, iako ta stranka nije na vlasti godinu dana.
Pokušaj pritiska
– Sva ta imena koja su se pojavila u medijima na kraju neće preuzeti tvrtku. To je samo pokušaj pritiska, ali Vlada će birati ljude koji zaista mogu stabilizirati neko poduzeće. I to je razlog što se izbor malo otegnuo. U razmatranju kandidata držimo se visokih kriterija i bolje da nešto traje tjedan ili dva dulje, nego da na nekoliko mjeseci tvrtku vodi krivi čovjek, tvrdi naš sugovornik.
Naš izvor procjenjuje da će do kraja godine, najkasnije početkom sljedeće, Vlada izaći sa svojim prijedlozima za desetak tvrtki, ali da su onda na potezu skupštine koje trebaju potvrditi nadzorne odbore, a oni članove uprava. Među tih deset tvrtku najvjerojatnije će biti i HEP i Narodne novine, ali o imenima naši sugovornici ne žele govoriti, jer će, kako tvrde, krenuti odmah akcija da se izbor pojedinih ljudi blokira. Sugovornici nas uvjeravaju i da nije sigurno da će svi ljudi koji se izaberu privremeno u uprave to ostati i nakon raspisanih javnih natječaja, koji će se naknadno provoditi, jer će Vlada, kako tvrde ocjenjivati njihov rad, koji će biti njihova najbolja prijava na javni natječaj.
