Hrvatski monitor nasilja

Djecu fizički kažnjavaju većinom majke, a prometne nesreće čine muškarci

P. N.

Anna-Maria Getoš Kalac / Foto screenshot HRT

Anna-Maria Getoš Kalac / Foto screenshot HRT

Anna-Maria Getoš Kalac navodi kako je 2017. u Hrvatskoj prema tipu zločina ponajviše žrtava zločina protiv imovine, čak 62 posto od ukupnog broja. Nakon toga dolaze djela protiv osobne slobode, od kojih su 90 posto prijetnje. Muškarci i žene su njihove podjednake žrtve



“Statistički u Hrvatskoj ima jako mali broj kaznenih djela. Kod nas je puno gore stanje s korupcijom i organiziranim kriminalom”, kaže Anna-Maria Getoš Kalac, izvanredna profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, koja je došla na revolucionarnu ideju – istražiti sliku nasilja u Hrvatskoj, piše portal 100posto.


Ona vodi projekt Hrvatski monitor nasilja, ukupne financijske vrijednosti od čak 2.000.000 kuna, što predstavlja dosada daleko najveći iznos financiranja istraživanja od strane Hrvatske zaklade za znanost u području prava.


 




 


Zajedno sa svojim uistinu multidisciplinarnim istraživačkim timom od 18 mladih znanstvenika (kriminolozi, pravnici, kriminalisti, socijolozi, psiholozi, socijalni radnici, pedagozi, pravna informatika, psihijatri) s ukupno 9 ustanova sa 4 najveća hrvatska sveučilišta i istaknutim stručnjacima iz prakse te međunarodnim ekspertima će ustrojiti i voditi nacionalni laboratorij za analizu nasilja u Zagrebu te 3 regionalna labosa u Splitu, Osijeku i Rijeci. U tome će im pomoći i dvoje doktoranda za čija je nova radna mjesta izv. prof. Getoš Kalac uspjela osigurati sredstva iz projekta.


Žene su češće žrtve nasilja u obitelji


Navodi kako je 2017. u Hrvatskoj prema tipu zločina ponajviše žrtava zločina protiv imovine, čak 62 posto od ukupnog broja. Nakon toga dolaze djela protiv osobne slobode, od kojih su 90 posto prijetnje. Muškarci i žene su njihove podjednake žrtve.


Slijede žrtve prometnih nesreća. Muškarci su češće žrtve u njima, a češće su i počinitelji. Iako je stereotip da su žene lošiji vozači, na hrvatskim prometnicama je prometnu nesreću sa žrtvama izazvalo čak 80 posto muškaraca.


Iako često izgleda da je nasilje u obitelji izrazito naglašeno u Hrvatskoj, ono donosi 6 posto ukupnih žrtava nasilja u 2017. godini.


Žene su u većem broju žrtve, ali i 40 posto muškaraca, prema istraživanju, trpi nasilje u obitelji.


Zanimljivo je što je, prema istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava, fizičko nasilje u obitelji nad djecom mlađom od 15 godina u elikoj većini (72 posto) provode žene odnosno majke, što u drugim zemljama EU nije slučaj.


Proučit će čak 8000 kaznenih spisa


Sljedećih 5 godina će znanstvenici zajedno sa stručnjacima iz prakse raditi na rasvjetljavanju ‘tamne brojke’ nasilnog kriminala u Hrvatskoj odnosno onog koje nije prijavljeno, uzrocima njihovog neprijavljivanja te praktičnim mjerama za unapređenje detekcije nasilja s posebnim fokusom na zaštiti posebno ranjivih skupina žrtava (djecu, žene i djevojke, starije osobe,  manjine, strance, izbjeglice i migrante, osobe u institucionalnoj skrbi, osoblje rizičnih profesija i LGBT osobe).


 


Nasilje nikada nije privatna stvar i ne rješava se unutar veze ili obitelji već društveni problem koji smo kao društvo obavezni rješavati.


 


Osim toga je jedan od glavnih ciljeva istraživanja osmišljavanje i testiranje inovativne metodologije kojom bi se na temelju podataka iz čak 8000 kaznenih spisa nasilnih delikata ‘izmjerila’ količina i kvaliteta nasilja u čitavoj Hrvatskoj.


Dobivene spoznaje bi trebale revolucionirati istraživanje nasilja te rezultirati u izradi tzv. ‘autentičnog sustava klasifikacije nasilja’, a koji ne bi kao do sada slijepo slijedio kaznenopravni okvir nasilnih delikata s jakim fokusom na motivima i ‘ispričavajućim’ okolnostima na strani nasilnika, već bi u središte pozornosti stavio samo nasilje, a u konačnici i patnje žrtava nasilja.


Mogućnosti primjene istraživanjem prikupljenih podataka sežu od originalnih međunarodnih znanstvenih otkrića sve do praktične primjene u smjeru prevencije i rane detekcije nasilja, npr. mapiranjem ‘nasilnih žarišta’ u pojedinim gradovima.


Količina nasilja u svakom ubojstvu može varirati


“Nikad nismo u znanstvenim krugovima mjerili nasilje. Nasilje se broji prema broju ubojstava no količina nasilja u svakom ubojstvu može varirati. Primjerice, otrujem muža na spavanju – patnja i količina nasilja nisu tako veliki kao kad me muž uguši. Tu su velike patnje, agonija. Pravno je ovo drugo obično ubojstvo, a prvo podmuklo – teško ubojstvo. Kriminološki je stvar obrnuta.


Ako je stopa ubojstava veća ne znači da je stopa nasilja tolika. 


 


Cilj nam je da saznamo nešto što koristi praksi, da izradimo priručnike, preventivne mjere. Ako se već nasilje ne može spriječiti da se detektira. Posebno zato jer su počinitelji često oni koji trebaju skrbiti o žrtvi.


 


Projekt bi se, kaže Getoš Kalac, trebao razviti u prepoznatljiv nacionalni, regionalni i europski Laboratorij za analizu nasilja te osigurati  daljnje nacionalne i  međunarodne znanstvene suradnje i uspješne nove kolaborativne projektne prijave, s velikim potencijalom za primjenu znanstvenih spoznaja u praksi. Razvoj u samoodrživ centar izvrsnosti čini se osobito ostvarivim  u svijetlu odabranog predmeta istraživanja, originalnosti, multidisciplinarnosti, inovacijskog potencijala i nacionalne pokrivenosti putem 3 regionalna CroViMo laboratorija