Još nema reakcije na prošlogodišnje zamjerke pravobraniteljice

Diskriminacija: Gluhe osobe ne mogu se školovati gotovo za nijedan posao

Tihomir Ponoš

Dijete s težom nagluhošću ne može se školovati za slastičara, ali i neka druga zanimanja

Dijete s težom nagluhošću ne može se školovati za slastičara, ali i neka druga zanimanja

Unatoč zamjerkama povjerenice Anke Slošnjak i obećanjima iz Ministarstva obrazovanja, po pitanju dorađivanja spornog akta o upisu u srednje škole, koji diskriminira djecu s težom nagluhošću ili gluhoćom do danas se nije napravilo – ništa



ZAGREB » U lipnju prošle godine pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak oštro se usprotivila »Jedinstvenom popisu zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovanih programa u svrhu upisa u I. razred srednje škole«, a prema svemu sudeći isto će činiti i ove godine. Taj je dokument smatrala diskriminitorskim, posebno prema djeci oštećena sluha ili govora, jer bi im prema strogom tumačenju tog dokumenta bio onemogućeno školovanje za niz zanimanja. Dijete s težom nagluhošću u govornom području ili gluhoća te oštećenje govora koji utječu na komunikaciju zdravstvena su kontraindikacija za zanimanje slastičar, pa se za to zanimanje ne bi moglo školovati. Zbog istog razloga ne bi se moglo školovati niti za jednostavnije zanimanje kao što je pomoćni slastičar za kojega se u dokumentu navodi da čisti i pere, pomaže u primanju namirnica i njihovu skladištenju, priprema stolno rublje, slaže opravno i osuđeno posuđe na predviđena mjesta, te redovito iznosi ostatke hrane, a za ta zanimanja, očito, treba imati neoštećen sluh. Isto se odnosi i zanimanja kao što su fotograf, zidar, pomoćni zidar i mnoga druga. 


  Pravobraniteljica Slonjšak tada je upozorila da se sukladno tom dokumentu osobe s gluhoćom ili težom nagluhosti ne mogu obrazovati gotovo niti za jedan posao. U prošloga tjedna objavljenom i Hrvatskom saboru dostavljenom izvješću o radu za prošlu godinu jasno piše da »do završetka ovog Izvješća Ured povratnu informaciju radi li se i dalje i u kojoj je fazi izrada« dorađenog dokumenta koji ne bi diskriminirao gluhe i nagluhe. Drugim riječima, sve je isto kao i lani, u lipnju 2014. godine. Ne može se kazati da se u međuvremenu nije ništa radilo, a sudeći prema Izvješću može se zaključiti da se pravobraniteljica za osobe s invaliditetom boreći se za prava gluhih, nagluhih i osoba oštećena govora na kraju sudarila sa šutnjom administracije. U Izvješću navodi da je održan sastanak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na kojem su bili predstavnici Ministarstva, radne skupine koja je izradila dokument, predstavnici gluhih, slijepih i gluhoslijepih osoba, a »suglasje da se Jedinstveni popis modificira osobito u dijelu koji govori o zdravstvenim predvujetima i zdravstvenim kontraindikacijama za brojne strukovne programe nije postignut«. Navodi se i da je nejasno na koga se dokument odnosi jer su predstavnici Ministarstva tvrdili da se ne odnosi na djecu s teškoćama u razvoju. Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom predložio je da se Jedinstveni popis doradi, a u rad skupine uključe osobe s invaliditetom i stručnjaci poput rehabiltatora i praktičara. Ministarstvo je taj prijedlog i prihvatilo, zatražilo od Ureda pravobraniteljice popis osoba. Nakon što je Ured popis dostavio Ministarstvo je zatražilo da ga se skrati i Ured pravobraniteljice je dostavio skraćeni popis, a sudeći prema Izvješću o radu za 2014. godinu nakon toga se po tom pitanju nije događalo ama baš ništa.