Pet godina na čelu tvrtke

Demantirao sve koji su ga zvali uhljebom: Podravka s Mršićem udvostručila vrijednost na tržištu

Branko Podgornik

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Kompanija je s direktorom Zvonimirom Mršićem povećala vrijednosti dionica s 1,4 na 2,9 milijardi kuna



Kad je vlada Zorana Milanovića početkom 2012. postavila Zvonimira Mršića za predsjednika uprave Podravke, mnogi su pomislili da je riječ o još jednoj uobičajenoj političkoj smjeni na čelu te kompanije pod državnom kontrolom. Evo još jednog uhljebljenja za političare – govorili su promatrači. Međutim, pokazalo se da Mršić nije uobičajeni direktor. Koprivnička kompanija pod njegovim vodstvom brzo je izašla iz krize i počela se neočekivano širiti i razvijati, usprkos zastoju gospodarstva u Hrvatskoj i Europi. Mršić je nadmašio očekivanja.


To potvrđuje i uzlet koji je Podravka doživjela na Zagrebačkoj burzi. Od početka 2012. do danas dvostruko je povećala svoju vrijednost na tržištu. Kad se zbroji vrijednost njezinih dionica, prije pet godina težila je 1,4 milijarde kuna, a danas teži 2,9 milijardi. Od prošlog ljeta, kad je krenula još jedna njezina dokapitalizacija, dionica te kompanije na burzi skočila je s 310 na gotovo 410 kuna, ili za više od 30 posto. Vrijednost udjela države – koja u Podravki ima 25 posto plus jednu dionicu – u pet godina skočila je za oko 300 milijuna kuna.


Prije sadašnjeg uzleta, ta glasovita kompanija koja se bavi proizvodnjom hrane i lijekova dva je desetljeća uglavnom stajala u mjestu. Tijekom 2009. došla je čak na stranice crnih kronika, zbog afere Spice, u koju su bili umiješani članovi vodstva tog poduzeća. Mnogi od njih bili su smijenjeni, ili su završili u zatvoru. Međutim, godine 2012. došlo je do promjene. Kompanija je uspješno sanirala posljedice afera i doživjela prekretnicu. Iz gubitaša se pretvorila u profitabilnu tvrtku, sa čistom dobiti od 400 milijuna kuna u 2015. godini. Počela se brže širiti izvan granica zemlje, jer želi postati najveća multinacionalna kompanija sa sjedištem u Hrvatskoj. Nijedna druga hrvatska tvrtka ne može se danas pohvaliti da djeluje u 24 države i da izvozi u više od 60 zemalja.


Prestali se vrtjeti u krugu




– Morali smo donijeti odluku hoćemo li od kompanije napraviti nešto dobro, perspektivno, što će rasti, ili ćemo se nastaviti vrtjeti u krugu, rekao je Mršić u razgovoru za Novi list prije godinu i pol, dodavši: Stalno se govorilo da je Podravka kompanija s velikim potencijalom, ali ona ga nikako nije pokazivala. Postojala je opasnost da financijsko poslovanje kompanije dođe u pitanje, ili da Podravka nekome postane jeftina meta za preuzimanje. Naše je strateško usmjerenje da u pet godina budemo u grupi od 20 posto najboljih kompanija u našoj branši, u regijama u kojima djelujemo. Rekli smo da se želimo ponovno okrenuti potrošačima i postati stvaratelji trendova na tržištima na kojima poslujemo.


Podatci o poslovanju Podravke za cijelu prošlu godinu još nisu objavljeni, ali nema sumnje da je nastavila uzlaznu putanju – i to bržim tempom od prosječnog rasta gospodarstva i od rasta potrošnje stanovništva. Tijekom prvih devet mjeseci povećala je prodaju za 23 posto, pa je njezin ukupni prihod preskočio tri milijarde kuna. Prodaja Podravke rasla je na svim glavnim tržištima u svijetu, a najviše u Rusiji, gdje je skočila za 55 posto. No, zbog pada ruskog rublja, vrijednost prodaje je snižena. Tečajne razlike jedan su od razloga i za smanjenje Podravkine dobiti na 140 milijuna kuna, u prvih devet mjeseci prošle godine. Uzgred, možda je povoljna vijest to da rubalj trenutačno jača, jer će se rusko gospodarstvo ove godine potpuno oporaviti od zapadnih sankcija, prema najnovijoj procjeni MMF-a.


Taj lanjski skok Podravkine prodaje za četvrtinu velikim se dijelom može pripisati tome što je koprivnička kompanija tijekom 2015. kupila slovensku tvrtku Žito, za 60 milijuna eura. Ipak, činjenica jest da se Podravka uglavnom nije širila putem preuzimanja drugih tvrtki, kao što velike ribe jedu male, nego se razvija organski. Podravka je jedna od najvećih industrijskih firmi u Hrvatskoj, kompanija s najvećim brojem vlastitih proizvoda. Ona čvrsto stoji na zemlji i surađuje s hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima, kojima je i najveći kupac. Posebna je priča njezina firma Belupo, koja trenutačno gradi još dvije tvornice lijekova.


Ukusi prilagođeni ukusima svijeta


Koprivnička je tvrtka proteklih godina počela proizvoditi hranu koju hrvatski građani možda nikad neće vidjeti, jer je prilagođena ukusima pojedinih dijelova svijeta i prodaje se samo na nekim tržištima. Primjerice, za Švedsku razvija posebne vrste ajvara, na kojeg tamošnji potrošači nisu naviknuti. Ako prođu u Švedskoj, ti će se ajvari proširiti na tržišta i u susjednim zemljama. Za tržište Australije Podravka je posebnu vrstu tekuće Vegete. Za zemlje Afrike pripremila je različite »fantove« i druge artikle po ukusu njihova stanovništva. U mnoštvu proizvoda koje razvija za Bliski istok ističu se posebne juhe od luka i od crvene leće, koje su naišle na dobar početni prijam potrošača. Podravka planira čak 10 posto svoje prodaje ostvarivati u islamskim zemljama. U tome joj može pomoći činjenica da je više od 130 njezinih proizvoda dobilo halal certifikat, što znači da su proizvedeni u skladu s običajima i ukusima muslimana.


Kritičari često zamjeraju upravi kompanije da je premalo inovativna. Oni to godinama govore Podravki koja od svih firmi u Hrvatskoj ima najviše vlastitih proizvoda, koja odustaje od neprofitabilnih artikala i neprekidno stvara nove. Kompanija je proteklih godina reorganizirala i modernizirala svoje poslovne procese. Uspostavila je i opskrbni lanac, odnosno spojila nabavu, proizvodnju i logistiku u jednu funkciju, kojom se sada upravlja s jednog mjesta. Mršićeva uprava je osmislila i program obrazovanja za ljude sa srednjom školom, kako bi stvarala vlastite industrijske radnike. Zaposlila je i 130 mladih, visokoobrazovanih stručnjaka – naraštaj ljudi koji će nositi razvoj te kompanije u budućnosti.


Činjenica jest da je Podravka posljednjih godina otpustila i mnoštvo ljudi. Prema nekim podacima, broj zaposlenih smanjila je za 35 posto. Mršiću je to vjerojatno bilo neugodno, jer je Koprivničanin, a radilo se o njegovim znancima, susjedima i prijateljima. Najveći dio »viška« zaposlenih bio je pred mirovinom. Dobivali su prosječne otpremnine od oko 130 tisuća kuna. Restrukturiranje Podravke u modernu kompaniju bio je bolan proces.


Mnogi nastoje osporiti napredak


– Uvjeren sam da smo iz Podravke, koja nije znala što bi sa sobom, čija je tržišna pozicija bila nedefinirana, stvorili kompaniju koja je perspektivna, inovativna i efikasna, koja stvara trendove na tržištu, isporučuje rast i profit, investira u opremu, gradi nove tvornice i otvara nova poduzeća u inozemstvu, svojedobno je Mršić rekao u intervjuu Novom listu.


Iako se pokazalo da je Mršić vjerojatno najbolji direktor Podravke u posljednja dva desetljeća, mnogi sada nastoje osporiti i umanjiti Podravkin napredak. Mršić nije anđeo i vjerojatno ima svoje interese – recimo, da još dugo ostane na čelu Podravke. No, i njegovi kritičari imaju svoje interese. Neki omalovažavaju uspjeh te kompanije zato što bi država – koja zajedno s mirovinskim fondovima ima većinski udio u Podravki – po definiciji trebala biti lošiji vlasnik od privatnika. Međutim, Mršić je pokazao da se svaka firma može dobro voditi, neovisno o tome tko joj je vlasnik, ako ima upravu koja zna što hoće i kako to provesti. Prije krize Podravka je često bila kasica-prasica za prohtjeve tadašnje vladajuće ekipe u Hrvatskoj, ali sada to više nije. Milanovićeva vlada nije se puno miješala u poslovanje Podravke, već je Mršiću – koliko je poznato – ostavila slobodne ruke da posrnulu firmu postavi na sigurne noge. Drugi razlog za umanjivanje Podravkinih rezultata u tome je što neke kompanije u Hrvatskoj već godinama žele Vladu uvjeriti kako bi najbolje bilo da im je proda.


Najnoviji povod za potragu za Mršićevim mogućim pogreškama jest stupanje na scenu nove Vlade koja, prema pisanju medija, sredinom veljače priprema smjenu dijela nadzornog odbora Podravke, a govori se i o smjeni samog Mršića. Konja koji dobiva utrke u pravilu se ne mijenja. No, u Hrvatskoj je običaj – a u tome nije osamljena – da svaka nova stranka na vlasti, na početku mandata, vodeća mjesta u tvrtkama pod državnom kontrolom popunjava svojim ljudima, neovisno o tome jesu li prethodnici radili dobro, ili loše.


Politika je pomogla Mršiću da dođe na čelo Podravke i preobrazi je u obećavajuću kompaniju, ali politika bi ga mogla i maknuti. Glavno je pitanje, međutim, kako će se ta moguća smjena odraziti na Podravku, hoće li se njezin uzlet nastaviti, ili će doći u pitanje. Svega toga vjerojatno je svjestan i sam Mršić, kad je nedavno dao izjavu za Jutarnji list.


– Podravka je danas ono najbolje što Hrvatska ima, a o načinu na koji će se donositi odluke o tvrtki uvelike će ovisiti kojim smjerom će ići društvo. Moj tim pokazao je što može. Posljednjih pet godina najboljih je pet godina od trenutka pretvorbe poduzeća. Spremni smo dokazati da se u Hrvatskoj može uspjeti, ali i globalno uspjeti iz Hrvatske, kazao je Mršić prije desetak dana.