Predsjednik HDZ-a i ja redovito komuniciramo. Pred nama su europski izbori i radim na tome da moja stranka, HDZ pobijedi. Naravno da me raduje i hrabri potpora članova i simpatizera, kaže Davor Ivo Stier
Davor Ivo Stier četvrto je ime na kandidacijskoj listi HDZ-a na europskim izborima. Stier već ima jedan europski mandat iza sebe i vjeruje da će mu glasači svojim, preferencijalnim glasovima ponovo dati povjerenje. S 42-godišnjim Davorom Stierom razgovaramo u povodu nedjeljnih izbora, ali i njegovim statusom svojevrsnog disidenta u redovima Karamarkovog HDZ-a.
Izbore za Europski parlament mnogi analitičari doživljavaju kao test raspoloženja biračkog tijela prema dvije vodeće političke opcije u nas uoči predsjedničkih, a zatim i parlamentarnih izbora. Hoće li, osim toga, rezultati nedjeljnog izlaska na birališta navijestiti političku sudbinu HDZ-ovih i SDP-ovih vođa odnosno točnije rečeno Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića koji su u svojim strankama stvorili izvjestan broj disidenata koji priželjkuju njihov skorašnji pad?
– Na neki način je Zoran Milanović najavio i pripremio javnost da će SDP izgubiti izbore za Europski parlament. Čini mi se da su i u SDP-u svjesni toga da će HDZ odnijeti pobjedu i na ovim europskim izborima. Predviđam, međutim, da će Milanović unatoč gubitku izbora ustrajati u tome da ostane na vlasti. No, to će samo biti produženje agonije. Naime, očito je da njegova vlada nije pokazala da ima znanje i snagu za zaokret u gospodarskoj politici. Pored toga, SDP je uzdrman brojnim političkim potresima. S druge strane, pobjeda HDZ-a bit će snažan vjetar u naša leđa za sve ono što je tek pred nama. Važno je da HDZ ostatak vremena koje će provesti u oporbi dobro iskoristi; da se pripremimo za zadaće koje će stići nakon što pobijedimo i na hrvatskim parlamentarnim izborima. Svjesni smo da ne smijemo učiniti istu grešku kao Kukuriku koalicija, koja je došla na vlast potpuno nepripremljena. Zato se na Gospodarskim forumima već sad pokazuju smjernice naše politike. Bit će također zdravo i potrebno da unutar stranke, odmah nakon pobjede na europskim izborima, otvorimo opširniju raspravu o budućem razvoju HDZ-a. Smatram da se HDZ mora i dalje profilirati kao stranka desnog centra koja će prikupljati glasove i desnice i centra, ali će ujedno biti brana svakom ekstremizmu i radikalizmu. HDZ mora baštiniti narodnjačku i demokršćansku tradiciju te se zalagati za socijalno-tržišno gospodarstvo i za povratak proizvodnje. Hrvatskoj ne treba samo promjena vladajuće garniture, već zaokret u gospodarskoj politici. Niti jedna država nije izašla iz krize bez da je pokrenula svoju proizvodnju, bez koje nema ni novih radnih mjesta. To je imperativ ovog vremena.
Europeizacija Srbije
Govorite o tome da se HDZ mora suprotstaviti svakom ekstremizmu i radikalizmu. Međutim, vaša stranka nije se baš na tom planu pokazala. Puno je primjera tome. Možemo sada samo navesti onaj najupečatljiviji – vi ste podržali ksenofobni referendum protiv ćirilice Stožera za obranu Vukovara. Osim toga, na kandidacijskoj listi za Europski parlament imate Ružu Tomašić koja promiče govor mržnje. To ne ide jedno s drugim, zar ne?
Hoće li Kolinda Grabar-Kitarović biti HDZ-ov kandidat na predsjedničkim izborima?
– HDZ će uskoro obznaniti ime predsjedničkog kandidata. Osobno posebno cijenim Kolindu Grabar-Kitarović i kao stranačku kolegicu i kao političarku. Oboje dolazimo iz vanjske politike. Jedno vrijeme smo zajedno radili. No, na stranačkim tijelima je, ponajprije na članovima predsjedništva, da odluče o tome tko će biti HDZ-ov predsjednički kandidat.
– Situacija s ćirilicom je za HDZ jasna. Vlada je imala sve zakonske pretpostavke da u ovom trenutku ne uvodi ćirilicu u Vukovar. Vukovar može i mora biti kao Strasbourg na Dunavu. U Strasbourgu danas doista postoje dvojezične ploče. Međutim, puno je godina proteklo od Drugog svjetskog rata do dvojezičnosti u Strasbourgu. Također, važno je pritom naglasiti da je Njemačka u međuvremenu prošla katarzu i denacifikaciju. Tek nakon njemačke autentične katarze postavljeni su dvojezični natpisi na ulice i trgove Strasbourga. Njemački je, dakle, malo tko više mogao poistovjećivati s agresorskom politikom, ali to nije slučaj sa Srbijom. Štoviše, svjedočimo i danas da predsjednik Srbije govori o srpskom Vukovaru, pa onda uvođenje ćirilice dobiva posve neko drugo značenje. Svatko normalan složit će se s time da ćirilica kao pismo ne može i ne smije biti problem. No, osim toga što je ćirilica pismo, ona je pretvorena u simbol jedne politike agresije, pa njeno uvođenje u Vukovaru služi kao provokacija. Stoga nije dobar politički trenutak za ćirilicu u Vukovaru, jer Srbija nije prošla svoju istinsku katarzu. Takav ozbiljan proces katarze je nužan za novu arhitekturu mira na ovim prostorima, gdje će se onda i u Vukovaru moći živjeti kao danas u Strasbourgu.
Suradnja s Piculom
– Hrvatskoj nije u interesu izolacija Srbije. Nije nam u interesu istočni susjed koji će Europi okretati leđa i živjeti u ozračju političkog radikalizma kakav je bio devedesetih. Hrvatska se dakle mora zalagati za europeizaciju Srbije; time najbolje možemo doprinijeti miru i stabilnosti u našem susjedstvu. Međutim, taj proces europeizacije Srbije mora biti prava katarza u kojoj će se zemlja suočiti s grijesima iz prošlosti, u kojoj će posve odbaciti agresorsku ostavštinu Slobodana Miloševića. Taj proces Srbija može započeti već tako što će poštovati Sporazum o normalizaciji odnosa iz 1996. godine, a čiji članak sedam regulira i pitanje ratne odštete. No, to Srbija uporno odbija provesti! Zato sam uputio zastupničko pitanje povjereniku Fueleu i zatražio da se inzistira na poštovanju potpisanog i važećeg sporazuma. Nisam, nipošto, za otvaranje starih ratnih rana, već sam za to da zemlja kandidat poštuje preuzete obveze te time otvori novu stranicu u odnosima prema Hrvatskoj i Europskoj uniji. Hrvatsku vidim kao glavni čimbenik u procesu europeizacije ne samo Srbije nego cijele jugoistočne Europe. Potrebna nam je i dalje politika proširenja EU za izgradnju nove arhitekture mira!
Kako čujemo, HDZ ne sumnja u pobjede ne europskim, pa i parlamentarnim izborima. Što vas čini tako samouvjerenim? Nisu to valjda samo one ankete.
– Prije početka kampanje za europske izbore, očekivao sam da će HDZ dobiti najmanje pet mandata u Europskom parlamentu. Međutim, slijed novih političkih događaja učinio me puno optimističnijim u pogledu našeg izbornog rezultata. Naime, vladajuća koalicija sve je više zaokupljena unutarstranačkim obračunima, posebno onima između Zorana Milanovića i Slavka Linića, a sve manje problemima građana, što glasači prepoznaju. S druge strane, kandidacijsku listu HDZ-a čine provjereni i kvalitetni političari koji su i u minulom sazivu Europskog parlamenta bili aktivni, ali ne samo statistički, nego i sadržajno. Pokretali smo različite inicijative – od proračunskih do vanjskopolitičkih, što će, siguran sam, prepoznati hrvatski građani.
Što hrvatski zastupnik može učiniti u Europskom parlamentu?
– Brojni građani s pravom se pitaju može li samo jedanaest europarlamentarac iz Hrvatske utjecati na politiku Europskog parlamenta u kojem će biti čak 751 zastupnik. Odgovor je da može. Međutim, moramo imati jasnu viziju i artikulirane zahtjeve. Također, važno je znati kako stvarati saveznike. Najčešće to činimo unutar naše političke grupacije, a Europska pučka stranka ima najviše zastupnika u Europskom parlamentu. No, kada su u pitanju strateški interesi Hrvatske, onda valja prijeći i preko stranačkih barijera. Primjer tome je upravo suradnja s Toninom Piculom oko politike prema BiH. Bilo bi licemjerno tražiti da Hrvati u BiH surađuju, a da pritom hrvatski europarlamentarci ne mogu ili ne smiju surađivati. Pogled hrvatskih zastupnika na budućnost Bosne i Hercegovine postao je prevladavajući u EP. Na osnovu toga donijeta je rezolucija kojom se jasno naznačuje da su separatizam i unitarizam kočničari europske budućnosti BiH, odnosno u kojoj se naglašava pravo Hrvata na ravnopravnost te europska perspektiva i teritorijalna cjelovitost zemlje. To je bila prekretnica europske politike prema BiH. Dakle, mali broj zastupnika uspio je dati novi smjer i ton stajalištu EP prema BiH.
Jedna vanjskopolitička inicijativa, ona prema Bosni i Hercegovini, ipak je plod vaše suradnje s Toninom Piculom. No, prema tom obliku savezništva s jednim esdepeovcem dio vodstva HDZ-a nije bio blagonaklon. Smijenjeni ste s jedne visoke stranačke funkcije, a na kandidacijskoj listi za Europski parlament tek ste četvrti. Jeste li doista marginalizirani u stranci?
– Od početka sam govorio kako me ne opterećuje mjesto na kandidacijskoj listi. Očekujem da ću zahvaljujući preferencijalnim glasovima ponovo biti izabran u Europski parlament, jer su birači ti koji odlučuju tko će ih zastupati u Europi. Ja sam i danas zadovoljan svojom suradnjom s Toninom Piculom, jer je ona bila temeljena na zdravoj politici koja brine o ravnopravnosti hrvatskog naroda i europskoj perspektivi cijele BiH. Svjestan sam, naravno, da ima onih koji ne razumiju i ne odobravaju suradnju koja prelazi stranačke okvire. No, duboko vjerujem u upravo takav način rada ne samo u Europskom parlamentu nego i u Hrvatskoj. A ta suradnja nije mene učinila manje hadezeovcem i demokršćaninom, niti Piculu manje socijaldemokratom i esdepeovcem.
Jeste li i izvan politike vas dvoje dobri?
– Tonina Piculu poznajem jako dugo. Stvorili smo dobar međuljudski odnos, unatoč tome što smo drukčijih svjetonazora. No, našli smo se kao članovi vanjskopolitičkog odbora i dijelimo istu odgovornost prema strateškim interesima Hrvatske – oni moraju biti važniji od stranačkih interesa.
Dobro, a jeste li u milosti ili nemilosti predsjednika Tomislava Karamarka?
– Redovito komuniciramo. Iako nije tajna da nemamo uvijek isto mišljenje, mislim da je za stranku dobro i zdravo da se uvijek razgovara.
Ali na motivacijskom saboru HDZ-a prije neki dan doživjeli ste prave ovacije. Sudeći po tome, kao i nekim drugim kazivanjima, vi ste jedan od popularnijih i cjenjenijih političara u stranci koji polako stvara sjenu nad Karamarkom?
– Nisam time opterećen. Pred nama su europski izbori i radim na tome da moja stranka, HDZ pobijedi. Naravno da me raduje i hrabri potpora članova i simpatizera.
