snimio Davor Kovačević
Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica predlaže da 25. lipnja bude Dan neovisnosti. Imaju ga i Slovenci, koji su istog dana proglasili raskid s Jugoslavijom kada i Hrvatska
ZAGREB – Praznik Dan neovisnosti šapatom je, sada tako stoje stvari, pao na koalicijskom sastanku u srijedu. Nakon što su prisutni završili raspravu o rebalansu državnog proračuna i izmjenama u poreznom sustavu, premijer Andrej Plenković otvorio je temu novih državnih praznika i ukidanja nekih postojećih. No, kako nam prenose Plenkovićevi koalicijski partneri, razgovor o tome trajao je »tri sekunde«. Predsjednik Vlade rekao je da su se svi izjasnili već na prošlom sastanku, a potom se nitko nije javio za riječ.
Na sastanku koji je spomenuo nije bilo predstavnika HNS-a, koji su ga tada bojkotirali zbog Plenkovićevog nepristajanja da poveća plaće zaposlenima u prosvjeti, ali njihov predsjednik Ivan Vrdoljak nije ni u srijedu imao potrebe što o ovome reći. Tako je njegova stranka bila dio koalicije Ivice Račana koje je ozakonila Dan državnosti 25. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada, a sada HNS podržava i da se to promijeni. Isto vrijedi i za HSLS, zastupnici te stranke također su 2001. glasovali za ove praznike, no to socijalne-liberale nimalo ne smeta da danas budu protiv njih. Moglo bi se stoga zaključiti da tim dvjema stranka odgovaraju svi praznici.
I Tuđman protiv
Kako je dobio zeleno svjetlo svih svojih partnera, Plenković je u četvrtak prezentirao na sjednici Vlade zakonski prijedlog gotovo identičan onome što ga je početkom prošlog mjeseca uputio u e-savjetovanje. U novi kalendar je, u odnosu na inicijalni dokument, ušao samo spomendan Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, 30. kolovoza. Premijer je zanemario zahtjeve da se Dan neovisnosti zadrži kao praznik, a iznijeli su ih i, primjerice, Glas koncila, Matica hrvatska i skupina nekadašnjih visokih državnih dužnosnika, u kojoj je i Miroslav Tuđman.
– Tim je danom započet put hrvatske neovisnosti, jer je državnim i političkim aktima donesenim toga dana utemeljena suvremena država Hrvatska sa svim atributima suverene države u smislu međunarodnog prava te je započeo postupak razdruživanja novonastale države Hrvatske od drugih jugoslavenskih federalnih jedinica bivše zajedničke države, navodi se u obrazloženju zakona iz kojeg proizlazi da je odluka koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. možda najvažnija u hrvatskoj povijesti.
Trenutačno nezavisni zastupnik Zlatko Hasanbegović ističe da će se o Danu neovisnosti očitovati u Saboru »i kao političar i kao povjesničar«, ali za njega je najvažniji dio ovog zakona praznik Dan antifašističke borbe, koji će se i dalje slaviti 22. lipnja.
– Za mene je taj praznik mjera svih stvari. Predložit ću zato amandmanom da ga se ukloni. Zašto u kalendaru ostaje praznik kojim se obilježava izmišljeni ustanak, makar je taj datum izvor smutnje i sukoba u hrvatskom društvu? Štoviše, uvodi se još i spomendan Dan pobjede nad fašizmom, pa se to i ojačava. Poništavanje Dana antifašističke borbe preduvjet je za početak suočavanja s našom prošlošću i stoga idem s amandmanomu tom pravcu, pa će to biti prilika svim zastupnicima da se izjasne, rekao nam je jučer Hasanbegović.
Malo je vjerojatno da će HDZ-ovci u Saboru, što god da osobno mislili o Danu antifašističke borbe, podržati Hasanbegovićev amandman. Uostalom, njihov je Franjo Tuđman uveo ovaj praznik.
– Tuđman je pogriješio, smatra Hasanbegović.
Ali, Plenković ipak, eto, smatra da nije, barem ne da bi joj se posvetio praznik. Nije on uvažio niti molbe izdavača već otisnutih kalendara za iduću godinu da zakon stupi na snagu 1. siječnja 2021., a ne za dva mjeseca. Slijedi saborska rasprava, pa svima koji imaju određenih primjedbi na zakon preostaje da se nadaju da će Plenković u nečemu ipak popustiti.
Državotvorni blagdan
Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica i dalje vjeruje da je logično da Hrvatska praznuje Dan neovisnosti, makar ne više 8. listopada nego 25. lipnja.
– Podržavamo napore Vlade da se konačno dogovorimo o državnim blagdanima i da se onda oni ustale. Ali, Predsjedništvo Matice hrvatske predlaže, što i, siguran sam, dobar dio naroda misli, da 25. lipnja bude Dan neovisnosti. To je čisti državotvorni blagdan, imaju ga i Slovenci, koji su istog dana proglasili raskid s Jugoslavijom kada i Hrvatska. Matica se ne petlja u politiku, ali kada je u pitanju neka državotvornost naprosto moramo reagirati, rekao nam je Botica.
Olja Vrana, vlasnica tvrtke Kalendar d.o.o., koja je potaknula akciju izdavača kalendara da se ovaj zakon odgodi za godinu dana, ne krije razočaranje nesupjehom.
– Tu smo gdje smo, više na to ne možemo utjecati. Cijela naša mala grana industrije sigurno će trpjeti posljedice, kolike zasad je prerano za procjene, kazala nam je Olja Vrana.
