ZAGREB – Država se pomirila sa situacijom u kojoj građani dopunsko zdravstveno osiguranje plaćaju privatnim osiguravateljima dok su zdravi, odnosno dok to osiguravajuću kuću ništa ne košta ili je košta jako malo, a da se nakon što obole i trebaju često ili trajno liječničke usluge policu dopunskog osiguranja ugovore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Proizlazi to iz odgovora što ih je na pitanje zastupnika SDP-a Peđe Grbina dala Vlada, a tiču se slučaja građanina kojeg je Uniqa mjesec dana prije isteka police obavijestila da s njime neće produžiti policu dopunskog osiguranja.

Dogodilo se to nakon što je osiguranik obolio od kronične bolesti pa je u godini u kojoj je još imao policu dopunskog osiguranja često koristio liječničke i bolničke sluge, što znači da je njegov osiguravatelj morao platiti dio tih usluga u iznosu koji je vjerojatno veći od onoga što je osiguranik uplatio na osnovi police. Ne znači to naravno da svi osiguravatelji tako postupaju, niti da itko od njih tako postupa u svakom slučaju, nego da to, što se tiče Vlade i domaćih institucija, mogu činiti.

Nakaradna liberalizacija

Grbin se o spomenutom slučaju u Vladi počeo raspitivati još u kolovozu prošle godine, ali je naknadno nedavno uputio i dopunsko pitanje, jer mu je Vlada u prvom odgovoru obećala da će zatražiti nadzor, pa ga je zanimalo kakvi su rezultati tog nadzora. U međuvremenu su u javnost izašli još neki građani koji su otkrili da im police nisu produžene nakon što su postali primjerice onkološki pacijenti te da su dopunsko osiguranje morali ugovoriti u HZZO-u.

Iz dva odgovora na Grbinovo inicijalno i dopunsko pitanje proizlazi da je Vlada pomirena s time da privatni osiguravatelji građanima, koliko god godina s njima potpisivali policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, ne produže ugovore kad oni doista počnu i koristiti tu policu, te da onda ti građani policu dopunskog osiguranja sklope s državnim osiguravateljem.

Nakaradna liberalizacija u području dopunskog osiguranja zapravo znači da država građane koji su zdravi prepušta privatnim osiguravateljskim kućama, koji im onda i mogu ponuditi niže cijene polica, jer će uvijek biti u plusu, a da one koji dopunsko osiguranje doista koriste preuzima državni osiguravatelj. Hoće li takvu mogućnost koristiti do maksimuma ili će svojim bolesnim klijentima produžavati ugovore odlučuju privatni osiguravatelji.

U prvom odgovoru Grbinu Vlada je osim, najave da će zatražiti od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga provjeru slučaja, zapravo neizravno priznala da je svjesna stanja u kojem građani dopunsko osiguranje plaćaju privatnim kućama dok su zdravi i mladi, jer je jeftinije od HZZO-a, te da odlaze po dopunsko osiguranje u HZZO kad su stariji pa trebaju više usluga ili kad obole.

Foto Vedran Karuza

Vlada se u prvom odgovoru poziva na to da je Zakonom propisano da su osiguravatelji, pa tako i Zavod, obvezni sklopiti ugovor sa svakom osiguranom osobom, odnosno sa svakim tko ima osnovno osiguranje, za prava iz dopunskog osiguranja po programu osiguravatelja. Uz to je Vlada tada napomenula da HZZO ima dopunsko osiguranje koje se temelji na načelima jednakosti u pogledu pristupa svih građana zdravstvenoj usluzi.

– Vodeći se načelom solidarnosti, dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a jedino je koje ima jednaku cijenu za sve osiguranike, neovisno o životnoj dobi, zdravstvenom ili imovinskom stanju. Tako stariji građani, kojima je zdravstvena zaštita najpotrebnija, plaćaju istu cijenu police kao mlađi i zdravi osiguranici. HZZO stoga dokazuje da je koncept javnog zdravstva temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti ne samo održiv, nego i najpovoljniji za sve građane, dio je Vladinog odgovora koji zvuči kao reklama za dopunsko osiguranje HZZO-a.

Tržišna logika

U prvom odgovoru Vlada je ustvrdila, pozivajući se na stav Hrvatskog ureda za osiguranje, da u slučaju koji spominje Grbin nije bilo riječ o otkazivanju ugovora, već je ugovor o osiguranju prestao istekom roka, jer je bio sklopljen na godinu dana.

Isti odgovor iz Vlade ponudili su i ovih dana pozivajući se na nadzor HANFA-e.

– Iz detaljnog odgovora HANFA-e o provedenom nadzoru, u konkretnom slučaju nije bilo otkazivanja ugovora, već je ugovor o osiguranju prestao istekom roka na koji je zaključen. Slijedom navedenog, HANFA u provedenom nadzoru nije utvrdila da je osiguravajuće društvo postupilo protivno pozitivnim propisima, odgovorili su iz Vlade.

Foto Petar Fabijan

Sam je osiguravatelj u javnim istupima priznao da su svog klijenta »mjesec dana prije nego mu je osiguranje isteklo, obavijestili da mu novo osiguranje neće moći ponuditi upravo iz razloga da se na vrijeme može raspitati o ponudama ostalih osiguranja iz privatnog i javnog sektora te odlučiti za najpovoljnije rješenje, te su zaključili da je za njega ponuda javnog osiguravatelja vjerojatno najpogodnija«, jer oni kao i svi ostali privatni osiguravatelji posluju po tržišnim uvjetima«.

Njihova je logika naravno tržišna i s poslovnog gledišta jedna ispravna, ali onda nije jasno zašto je država liberalizirala tržište, ako će svima onima koji doista zatrebaju dopunsko osiguranje, odnosno onima koji se razbole biti bolje sklopiti policu osiguranja s HZZO-om.

Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina kaže da svi znaju da je stanje takvo da građani imaju dopunsko osiguranje u HZZO-u ako imaju neke kronične bolesti ili teško obole, a da dok su zdravi i mladi nude im se police privatnih osiguravatelja, te da je to stanje za koje je kriva država, jer se nitko ne usudi utvrditi osnovnu košaricu usluga, jer je dopunsko osiguranje HZZO-a još uvijek u sklopu fonda solidarnosti, a ne na tržištu.

– Privatni osiguravatelji se mogu tako ponašati jer im to dopušta država i zato što tako ostvaruju ono zbog čega i postoje, profit i to ne treba nikoga čuditi. U kaosu koji postoji bilo bi čudno da je drukčije. Pa prije godinu dana je Liječnička komora za svoje članove sklopila police zdravstvenog osiguranja s privatnim osiguravateljem, iako svi ti ljudi rade i plaću dobivaju iz javnog fonda, kaže Belina.

Peđa Grbin rekao nam je da odgovor od Vlade još nije dobio, iako je taj odgovor potvrđen na zadnjoj sjednici, ali najavljuje da će tražiti još neka pojašnjenja i da će ako se građani nikako drukčije ne mogu zaštititi u situaciji kad obole, tražiti izmjene zakona, jer se postavlja pitanje što će nam privatni osiguravatelji, ako ne stoje iza građana kad on treba skrb.