I Bosna je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, od tamo možemo još naći samo sezonce za branje plodova i slično. U građevini se sve više poseže za Indijom, Pakistanom, a u turizmu su na pomolu ugovori s Filipinima, kaže Davorko Vidović, savjetnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori
RIJEKA U Hrvatskoj se u zadnjih deset godina radna snaga smanjila za oko 500 tisuća ljudi: 250.000 prirodnim putem, dakle sve je manje mladih koji ulaze u radni kontingent, a sve više starih koji izlaze, plus što imamo veliku migraciju, odnosno oko 250.000 ljudi je otišlo. To je gubitak koji se ne da ni sa čim kompenzirati. Na pomolu je drama na koju se nije pravovremeno reagiralo, rekao je Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK na jučerašnjoj sjednici strukovnih skupina u riječkoj Komori. Kaže da se u ovom trenutku članice Komore, dakle tvrtke, nalaze pred ogromnim izazovima kako doći do radnika koji su im potrebni. – Resursi su vrlo ograničeni. Kad je riječ o Hrvatskoj, imamo velike limite. Ostaje prostor da se kroz veće ulaganje u cjeloživotno obrazovanje poveća dužina radnog vijeka kako ljudi ne bi išli prerano s tržišta rada, imamo neke mogućnosti da sustav obrazovanja mlade ranije uključi u svijet rada, i imamo veliku skupinu osoba s invaliditetom. Sve ostalo Hrvatska će morati kompenzirati na dva načina: ili uvozom radne snage, a pitanje je i odakle jer regija se također snažno i brzo prazni, ili će se morati kompenzirati većom razinom automatizacije, robotizacije i slično.
Na primjedbu da ljudi možda odlaze i jer im je dosta gledati kako se zapošljava po stranačkom i političkom ključu, Vidović je odgovorio da je politički klijentelizam kod nas konstanta već 30 godina.– Vjerujem da kad je riječ o privatnom sektoru koji bi trebao biti nosivi dio gospodarstva to ne igra ulogu: poslodavac traži prije svega kvalitetnog radnika, fućka mu se kakva je njegova politička orijentacija. Ali imamo još uvijek glomazni javni sektor, tako da se doista političke stranke kad dobiju vlast ponašaju kao da je to njihovo »leno«, da raspolažu time i postavljaju svoje ljude po stranačkom kriteriju, što za normalno odvijanje gospodarstva apsolutno nije prihvatljivo, ocijenio je Vidović.
Uskoro beskvotno
Kvote za uvoz stranih radnika podignute su na 65.100 u ovoj godini, uzimajući u obzir i produženje dozvola, što je eksponencijalni rast: prije pet godina je bilo 400 dozvola, sad 65.100. Vlada je napokon odreagirala kako je trebala da se poslodavcima koji ne mogu naći radnike dozvoli uvoz. Sad se postavlja pitanje gdje naći te ljude. Dakle, kvote su tu, no ni taj sustav kvota na tom broju više ne može funkcionirati. Komora je dakle uključena u izradu novog zakona, očekujemo to u lipnju, ide se na novi model, novi koncept beskvotnoga uvoza. To znači da će poslodavac iskazati potrebu i ako Zavod za zapošljavanje ne isporuči radnika u roku od sedam ili 14 dana stječe se automatsko pravo da se ide na uvoz potrebnih radnika. Nažalost, sve dalje destinacije su u pitanju, jer Bosna je ispražnjena, Srbija se prazni strahovito brzo, oni imaju gubitak od milijun ljudi. Čak i za sezonske poslove, s obzirom na to da su hrvatske plaće dva do dva i pol puta veće nego u Srbiji, mi još možemo pronaći nešto radnika recimo u poljoprivredi, branje plodova i tako. Međutim, za građevinski sektor se sve više poseže za Indijom, Pakistanom, u turizmu su na pomolu i ugovori s Filipinima s obzirom na to da su se oni pokazali kao zemlja i destinacija iz koje dolaze dobri i kvalitetni radnici, baš pogodni za turizam. Tako da mislim da će orijentacija biti prema dalekim destinacijama, dalekim zemljama, a što će to značiti za njihovu kulturnu, radnu integraciju, to tek ostaje da se vidi, izreferirao je novinarima Vidović, dodajući da se Hrvatska ne priprema, nema migracijsku strategiju, i to je veliki problem.
Denis Delogu iz agencije Astra Centar Hrvatska govorio je kako strane radnike privući u Hrvatsku, te iznio podatak da je međunarodna agencija Manpower neki dan objavila da je upravo Hrvatska svjetski rekorder u manjku radne snage u odnosu na broj zaposlenih.– Nažalost neslavan rekord, no to je trenutna situacija i na nju treba odgovoriti odmah. Vlada je značajno povećala kvote, no daleko smo od toga da ih ispunimo. Najviše su pogođeni sektori turizma, graditeljstva, prerađivačka industrija, uslužne djelatnosti, ogroman je manjak vozača, u zdravstvu imamo manjak radnika itd. No, s našom ekonomijom mi možemo eventualno biti atraktivni zemljama Azije ili Južne Amerike. Iz ovog našeg okruženja teško više možemo računati na radnu snagu. Jer BiH i Srbija također su se okrenule Njemačkoj, Austriji. Njihova raspoloživa radna snaga odlazi u druge zemlje EU-a. Spominju se tako Ukrajina, Filipini, Šri Lanka, Nepal, Indija, Venezuela, Honduras, Puerto Rico itd., nabrojio je Delogu.
Odbijanje posla
– Mi nemamo useljeničku politiku, nemamo pojma kako reimigrirati, kako zadržati postojeće radnike, to su sve pitanja i problemi s kojima se ozbiljne zemlje ozbiljno nose. Hrvatska to nažalost ne radi već desetljećima, Komora na to upozorava, kaže Vidović, a na pitanje je li ovakvoj situaciji kumovala i činjenica da se kod nas radnike već desetljećima podcjenjuje, rekao je da se u ljude premalo ulagalo, te da će se cjelokupna politika i način na koji funkcioniraju poslodavačke strukture morati mijenjati. Vidović misli da će plaće rasti, kao i ostali benefiti za radnike vezani za njihovo radno mjesto, zaštitu na radu i sve one pogodnosti koje radnici imaju i u drugim zapadnoeuropskim zemljama ukoliko želimo biti konkurentni. Za plaće kaže da čak kada bi bile i za trećinu, četvrtinu, pa i polovinu niže nego u Njemačkoj, da bi bile dostatne da ljudi ostanu u svojoj zemlji ukoliko bi imali sigurnost zaposlenja, nego išli van za nešto malo veću plaću. Imamo naime i previsoku stopu rada na određeno vrijeme. – U ovom trenutku je dramatično, imamo slučajeve gdje 30 posto ukupno zaposlenih u nekoj firmi traži sporazumni raskid radnog odnosa i odlaze u inozemstvo, ostavljaju čak i sigurna zaposlenja. Imate situacije da se sezoncima nudi posao na neodređeno vrijeme i odbijaju ga. Dakle, stvari su se radikalno promijenile, a naše zakonodavstvo i politika to dovoljno ne prepoznaju, istaknuo je Vidović. Inače, nedavno je predsjednica Sindikata Istre Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić upozorila da će upravo dolazak stranih radnika plaće zadržati na ovim razinama, iako misli da poslodavci imaju prostora da ih povećaju i vrate naše radnike u zemlju.
