ZAGREB – Roditelji koji su koristili prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta za rođeno ili posvojeno dijete, dobivat će dodatnih šest mjeseci staža po djetetu – otkrio je jučer ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u razgovoru za 24 sata TV, čime je priča koju je potaknuo Novi list dobila konkretne obrise. U rujnu smo, podsjetimo, nadležnima poslali upit o tome hoće li se mirovinska reforma pozabaviti i majkama, odnosno očevima na porodiljnom, odnosno roditeljskom dopustu, kojima u izračun buduće mirovine ulazi i naknada za taj dopust, često niža od plaće koju su roditelji primali prije.

Prvi dio rodiljne naknade bio je limitiran do 2008. godine na najviše 4.250 kuna, a drugi dio je iznosio 2.660 kuna sve do srpnja prošle godine, otkad je ograničen na 3.991 kunu mjesečno, što ulazi, kao »plaća«, u izračun budućih mirovina.

Ispravljanje nepravde

Žena koja, primjerice, ima plaću od šest tisuća kuna, ali je 2005. godine rodila prvo, dvije godine kasnije i drugo dijete te na rodiljnom dopustu provela ukupno dvije godine, u prvih je šest mjeseci svog rodiljnog dopusta primala tada maksimalno dozvoljenih 4.257, a u drugom dijelu 2.500 kuna, što znači da će imati manju mirovinu od žene s istom plaćom, koja djece nema. Situacija je još i gora za majke blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta, koje koriste pravo na rodiljni dopust do treće godine djetetova života, a koje su nakon isteka prve godine nekad primale 1.663 kune, dok je sad riječ o 2.328 kuna.

Ta bi nepravda, najavljuje Pavić, sad trebala biti ispravljena. Kako je jučer kazao, šest mjeseci dodatnog staža dobivat će se za korištenje prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta, bez obzira radi li se o majkama ili očevima.

– No, za to će prvo morati ostvariti sve uvjete za mirovinu, a onda će u izračunu mirovina dobiti dodatni staž, što će im značiti veću mirovinu – najavio je Pavić.

Sad kad se gleda radni vijek roditelja, kazao je, oni su kažnjeni jer im se prosječna plaća tijekom rodiljnog dopusta umanjuje. Novo pravilo odnosit će se na sve koji budu išli u mirovinu po novom zakonu, odnosno od iduće godine, kad bi on trebao stupiti na snagu.

Drugim riječima, roditelji će biti nagrađeni sa dodatnih šest mjeseci staža ako ostvare ostale preduvjete za mirovinu. Svi oni koji sada nastave raditi nakon 65 godina starosti dobivaju nagradu od 0,15 posto na mirovinu za svaki dodatni mjesec rada, dok bi ta nagrada ubuduće trebala iznositi 0,34 posto. Time će biti ispravljena nepravda, mahom prema majkama, da imaju manju mirovinu zbog limitiranih rodiljnih naknada. Ostaje nejasno samo hoće li ova mjera ostati na snazi i nakon što budu delimitirane i naknade za drugi dio porodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta. Ministarstvo demografije razmatra delimitiranje pa će u slučaju da nagrada od šest mjeseci dodatog staža ostane na snazi, roditelji imati i veću mirovinu od onih koji to nisu, što bi trebala biti demografska mjera.

Naš je list još u rujnu potaknuo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Ministarstvo demografije da se pozabavi ovim problemom. Kako nam je tada odgovoreno iz Ministarstva za demografiju, »u suradnji s nadležnim Ministarstvom rada i mirovinskog sustava razmotrit će se mogućnosti osiguranja odgovarajućih doprinosa za mirovinsko osiguranje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta«.

Manje mirovine

– Imali smo upita o tome, i mogu reći da Ministarstvo radi na rješenju i tog problema – odgovorio je na naš upit u listopadu i pomoćnik ministrice za demografiju Ivica Bošnjak.

Za komentar smo se obratili i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić, koja je kazala kako je prošle godine zaprimila pritužbu majke šestero djece zbog diskriminacije u mirovinskom sustavu, jer će, unatoč višoj stručnoj spremi te stažu od 39 i pol godina, imati mirovinu, zbog majčinstva, od 2.400 kuna. Zahvaljujući dodatnom stažu, njena bi mirovina ipak trebala biti veća. I bez rodiljnog dopusta, žene imaju manju mirovinu od muškaraca – zbog kraćeg staža i manjih plaća.

Prema Eurostatovim podacima, mirovina žena u Europi u prosjeku je manja za 40 posto od mirovina muškaraca, što je u značajnoj mjeri i posljedica razlike u plaćama, koja je na razini EU-a 2014. godine iznosila 16,3 posto u korist muškaraca. U Hrvatskoj je ta razlika i veća – 20,4 posto.