Ilustracija: Prvi TV
Sjećanje na tešku tragediju prati i mučno, ponovljeno suđenje za smrt vatrogasaca nakon što je Vrhovni sud poništio oslobađajuću presudu iz 2013. za optuženog bivšeg vatrogasnog zapovjednika JVP-a Šibenik Dražena Slavicu i predmet vratio u postupak. U službenu verziju da je uzrok tragedije tzv. eruptivni požar, rijedak fenomen izgaranja nehomogene plinske smjese, malo tko više vjeruje.
ZAGREB – Punih deset godina prošlo je od kornatske pogibije 12 vatrogasaca, jedne od najvećih tragedija domaćeg vatrogastva i stradavanja ljudi u Hrvatskoj od svršetka rata. Na današnji dan 30. kolovoza u rutinskoj operaciji gašenja požara na otoku Kornatu život je izgubilo 12 gasitelja iz Šibenika, Vodica i Tisnog, a jedini preživjeli bio je vatrogasac iz Tisnog Frano Lučić.
Čak šest vatrogasaca smrtno je stradalo na mjestu nesreće, dok ih je isto toliko preminulo po hrvatskim bolnicama od teških opeklina. Život su izgubili Dino Klarić, Ivan Marinović, Ivica Crvelin, Marko Stančić, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević i Ante Juričev Mikulin.
Mučno suđenje
Sjećanje na tešku tragediju prati i mučno, ponovljeno suđenje za smrt vatrogasaca nakon što je Vrhovni sud poništio oslobađajuću presudu iz 2013. za optuženog bivšeg vatrogasnog zapovjednika JVP-a Šibenik Dražena Slavicu i predmet vratio u postupak. U službenu verziju da je uzrok tragedije tzv. eruptivni požar, rijedak fenomen izgaranja nehomogene plinske smjese, malo tko više vjeruje.
Najnoviji svjedoci iz ponovljenog suđenja samo su dodatno pojačali ranije sumnje obitelji stradalih da im je država svih ovih godina lagala o uzrocima pogibije njihovih najmilijih. Curenje goriva iz spasilačkog vojnog helikoptera koji se iz kerozina pretvorio u zapaljivi aerosol i spržio gasitelje bile su riječi svjedoka Igora Marinovića, oca Ivana Marinovića, jednog od dvanaest poginulih vatrogasaca.
Na ponovljenom suđenju u Zadru svjedok Marinović ukazao je na dokaze iz spisa koji govore da su tog dana na Kornatu bila angažirana četiri vojna helikoptera, jedan policijski, kanader, pilatus i dva glisera, dok se u svjedočenjima vojnih osoba spominju samo dva.
Marinović je u razgovoru za portal sibenik.hr upozorio da su vještaci s Instituta »Ruđer Bošković« na suđenju postavljali pitanja Josipu Klariću, još jednom ocu poginulog, o kanistrima benzina i drugim spremnicima goriva na mjestu događaja i da sve vodi prema jedinom uzroku – curenju kerozina iz vojnog helikoptera MI-8, letjelici koja je i ranije bila »krpana« zbog probušenog rezervoara.
Curenje kerozina
– Kobnog dana je helikopter 202, prema podacima iz knjižice održavanja helikoptera, izgubio 400 litara goriva, što je naknadno zataškano. Na suđenju su rekli da je 202 taj dan potrošio 1700 litara goriva. Kao opravdanje za tu potrošnju rekli su da su od Divulja do Šibenika letjeli 50 minuta! Pazite, ja autom od Splita do Šibenika, preko Boraje, dođem za 45 minuta. Kad se ono što su rekli na sudu poklopi s evidencijom iz knjige letenja, ispada da im za potrošnju 1.700 litara fali 40 minuta.
A tih četrdeset minuta je 400 litara, jer helikopter MI 8 troši oko deset litara u minuti. Tih 400 litara kerozina je iscurilo na Kornatu gdje je 202 tog dana šest puta nadlijetao klanac s vatrogascima. Moja je pretpostavka da je tu došlo do natapanja trave kerozinom koji je kasnije jedan od dva neevidentirana MI-8, u pokušaju da izvuče vatrogasce – zapalio.
Pretpostavljam da taj pilot nije znao da je njegov prethodnik iz 202 prolio kerozin, ali kad je vidio što je napravio – pobjegao je – ispričao je Marinović za šibenski portal navodeći da fotografije iz zraka koje posjeduje pokazuju da se do danas trava na tom dijelu Kornata nije obnovila – ostala je tek »bijela fleka«.
Kanader je na to mjesto bacio 12 vodenih bombi kako bi isprali tlo, što se vidi i na slikama s očevida. Udar vode iskopao je tlo i okrenuo kamenje, a nema više ni crnog pepela koji se vidi na sačuvanim slikama sa spašavanja dan prije – upozorio je Marinović.
Sjećanje na kornatsku tragediju i ove će se godine obilježiti na Kornatu kod kapelice sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, s misom zadušnicom na poginule, nakon čega će se obići 12 spomen-križeva u suhozidu, simbolično podignutih na mjestima gdje su vatrogasci stradali. Prema najavama, očekuje se i dolazak predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.