ZAGREB – Samo nekoliko mjeseci nakon što je u lipnju 2016., povodom zaustavljanja obrazovne reforme, više desetaka tisuća ljudi na Trgu bana Jelačića prosvjedovalo protiv Vlade u kojoj je glavna stranka bio HDZ, na parlamentarnim izborima je pobijedio – Andrej Plenković.

Dakle, jučerašnji masovni skup na istom mjestu ne mora nužno HDZ-u donijeti političku štetu. Ali, ta je stranka danas ipak, što su pokazali i rezultati izbora za Europski parlament, slabija nego prije tri godine, izgubili su dio birača. Što opet ne znači da će HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović imati problema. Ako je suditi po anketi agencije Ipsos Puls »Crobarometar«, ona može sasvim mirno čekati izbore za predsjednika Republike. U prvom krugu njezina prednost u odnosu na drugoplasiranog Zorana Milanovića iznosi više od deset postotnih poena, a u drugom bi ga krugu trebala doslovno pregaziti, s 53 prema 33 posto.

No HDZ-ove dužnosnike s kojima smo jučer razgovarali ovaj prosvjed nije ostavio ravnodušnima.

– Nije nam ovo trebalo. Morali smo se odmah dogovoriti sa sindikatima, ali u startu se nije dobro procijenilo snage i odnose u društvu. Sada je, kako je, komentirao je jedan član Predsjedništva HDZ-a.

Iako premijer Plenković upire prstom u SDP, sugerirajući javnosti da se stranka Davora Bernardića i Zorana Milanovića nalazi u pozadini prosvjeda, naši sugovornici u HDZ-u relativiziraju tu tezu. Upozoravaju, primjerice, da riječki vjeroučitelj Marin Miletić, koji je imao jedan od najzapaženijih istupa na Trgu bana Jelačića, nije nikakav ljevičar nego sada podržava neovisnog kandidata Miroslava Škoru.

Htjeli smo od članova HDZ-a koji su najavili da će se iduće godine kandidirati za predsjednika stranke čuti što misle o prosvjedu i prosvjetnom štrajku. Na telefonski poziv nam se javio samo saborski zastupnik Miro Kovač, koji, pak, nije želio govoriti o prosvjednom skupu. Bio je, međutim, spreman analizirati situaciju koja je do njega dovela.

– Učitelji su u Hrvatskoj premalo plaćeni, to je notorna činjenica. Posebno ako kao orijentir uzmemo prosječnu neto plaću. Međutim, povećanje učiteljskih plaća samo je jedna manifestacija nužnog sveobuhvatnog zahvata korjenite prespodjele primanja u javnom sektoru. Vrednovanje zanimanja u našem društvu koja se financiraju iz proračuna mora biti iskazano i prikladnim primanjima.

Na kraju krajeva, na sveobuhvatan zahvat preraspodjele primanja u javnom sektoru jednostavno nas tjeraju i procesi europeizacije i globalizacije, kojima je izloženo hrvatsko gospodarstvo. Samo prikladnom raspodjelom primanja u javnom sektoru, moći ćemo dugoročno imati konkurentno gospodarstvo, rekao nam je Kovač.