ZAGREB  Da bi prosječan rezervoar automobila od 50 litara napunili najprodavanijim gorivom, Eurosuperom 95, hrvatski vozači danas moraju potrošiti 547,5 kune odnosno najmanje 33 kune više (6,4 posto) nego što su plaćali sredinom veljače, kad je i u Hrvatskoj nastupila potpuna liberalizacija tržišta naftnim derivatima. Litra ovog goriva, koja je do liberalizacije smjela koštati najviše 10,29 kuna, trenutačno košta najmanje 10,95, do čak 11,05 kuna, ovisno o naftnoj kompaniji.

Podsjetimo, prema novom Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata, naftnim se kompanijama od 19. veljače ove godine dozvoljava tržišno formiranje cijena, pri čemu ih čak mogu više puta mijenjati i tijekom istoga dana. Najviše dozvoljene cijene derivata dotad je određivala Vlada, koja sad može intervenirati samo u slučaju poremećaja na tržištu, odnosno ukoliko procijeni da su naftne kompanije neopravdano povećale cijene.

Veće trošarine

Do sada takve intervencije nije bilo, pa je, osim rasta cijene Eurosupera 95 od 6,4 posto, i Eurodiesel od veljače naovamo poskupio za 4,4 posto. Za punjenje rezervoara od 50 litara ovim gorivom, u veljači je platiti trebalo 484,5 kuna, a sad se taj trošak popeo na 506 kuna, jer je cijena s tada maksimalno dozvoljenih 9,69 kuna po litri porasla na minimalno 10,12 do, na nekim pumpama, čak 10,22 kune. Za rast cijena nije, međutim, kriva samo liberalizacija, već i Vladina uredba kojom su od 18. travnja trošarine na naftne derivate povećane za 20 lipa po litri, na što su odmah poskupljenjem reagirale i naftne kompanije. Do početka liberalizacije u veljači cijene su se mogle mijenjati svaka dva tjedna, i nisu smjele premašiti maksimalno dozvoljene cijene koje je određivalo Ministarstvo gospodarstva. Sad se mijenjaju tjedno, u skladu s tržišnim kretanjima, pri čemu ih naftne kompanije, osim u rijetkim slučajevima, više ne objavljuju na svojim stranicama, čak ih nije moguće vidjeti niti na ulazima u benzinske postaje. Sve to onemogućava vozače da unaprijed prouče gdje im je skupo »tankanje« najjeftinije.

Stalna poskupljenja goriva stalan su, velik problem cestovnim prijevoznicima, ističe Marijan Banelli, savjetnik za promet pri Udruzi prometa u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Ionaku malu, čistu zaradu prijevoznika od oko pet posto, koliko im je ostajalo nakon pokrivanja troškova, liberalizacija cijena goriva je pojela gotovo u cjelosti, kaže.

Nekonkurentni

Za razliku od »zlatnih« godina između 2003. i 2009., napominje, kad je trošak goriva iznosio do 25 posto cijene prijevoza, sad je riječ i do 45 posto, dodajući kako gotovo cijeli ostatak prijevozničke cijene pojedu fiksni troškovi poput registracije, osiguranja, cestarine i ostalo.

»Trendovi se i dalje pogoršavaju, a nikakvih obrambenih mehanizama za prijevoznike nema. Velika većina, oko osamdeset posto njih, radi samo da bi otplatili kredit. Zbog visokih troškova hrvatski su prijevoznici nekonkurentni, jer je njihova cijena za oko 20 posto skuplja od slovenske, a i do 40 posto od, primjerice, cijene slovačkih ili mađarskih prijevoznika«, zaključuje Banelli u ime oko 65.000 cestovnih prijevoznika u Hrvatskoj, od kojih tridesetak posto radi samo u inozemstvu, a velika većina vozi isključivo kod kuće.