ZAGREB Nezavisni cestarski sindikat najavio je da će pokrenuti akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju. Referenduma neće biti jedino ako Vlada do 16. srpnja odustane od koncesije.

– Ukoliko Vlada ne odustane od davanja autocesta pod koncesiju, Nezavisni cestarski sindikat zajedno s ostalim sindikatima, udrugama i zainteresiranim pojedincima pokreće akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv koncesije – kazao je Mijat Stanić, predsjednik sindikata.

U prikupljanje potpisa krenulo bi se u desetom mjesecu. U sindikatu, naime, ni na koji način ne žele pokvariti i ometati turističku sezonu. Referendumsko pitanje glasilo bi: »Jeste li za to da Vlada bez suglasnosti građana putem referenduma ne može prodavati, davati u koncesiju i monetizirati stratešku državnu imovinu (autoceste, plovne putove, vode, šume…)«.

Stanić smatra da će prikupljanje potrebnog broja potpisa biti najlakši dio posla. Ističe pri tom kako im podstrek da krenu u referendumsku akciju nije dalo uspješno prikupljanje potpisa inicijative »U ime obitelji«, a i ne boje se da bi pitanje koncesije autocesta moglo građanima biti manje atraktivno od pitanja definicije bračne zajednice. Pri tom podsjeća kako su u Sindikatu referendum najavili još prošle godine. 

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever naglasio je kako država ne može davati pod koncesiju nešto što je vlasništvo građana, a da građane ništa ne pita. Pri tom je pobrojao ono što smo od strateške imovine već rasprodali – banke, naftu, telekomunikacije i ono što polako odlazi – autoceste, voda i zemljište. Gdje je kraj, pita se Sever.

Stanić je istaknuo kako su autoceste izgrađene sredstvima građana kao razvojni, a ne komercijalni projekt. Rečeno je i kako su dosadašnja iskustva s koncesijama autocesta negativna; cestarina je skuplja od 70 posto do čak 230 posto, zbog skupih cestarina pojačan je promet po lokalnim cestama, niži je standard održavanja, a država subvencionira eventualni gubitak koncesionara, koji pak ne plaća PDV. Ako bi, pak, koncesionar uzeo u koncesiju samo profitabilne dionice, kako se neslužbeno priča, mogao bi godišnje zaraditi i do 1,2 milijarde kuna, tvrde sindikalci. Stoga se pitaju, zašto umjesto konecesionara ne bi zarađivali građani ili država. Da mogućnosti zarade itekako ima, ilustrirali su i činjenicom da do sada, primjerice, nitko nije naplaćivao korištenje duge mreže optičkih niti koje su položene uz autocestu.

Sindikalisti priznaju da su HAC i ARZ opterećeni velikim dugovima, da do 2031. trebaju vratiti ukupno oko 30 milijardi kuna, no smatraju kako bi umjesto koncesije bilo isplativije reprogramiranje dugova podizanjem dugoročnih kredita s anuitetima koje mogu otplaćivati iz prihoda. Pritom su podsjetili i na samo dio brojnih načina na koje su autoceste pljačkane, što ih je i dovelo do financijskih duobioza – od »farbanja tunela«, do plaćanja komunalnih naknada i arheoloških istraživanja. No, to se, kako je rečeno, ne smije pokrivati rasprodajom strateškog dobra.