Vlada priprema osnivanje Zaklade carinske solidarnosti

Carinici će iz plaće izdvajati 10 kuna mjesečno za pomoć kolegama u nevolji

Gabrijela Galić

Početni kapital za rad Zaklade osigurala bi sama Vlada / Foto V. KARUZA

Početni kapital za rad Zaklade osigurala bi sama Vlada / Foto V. KARUZA

Carinska uprava nema vlastitih prihoda koje bi mogla koristiti u općekorisne svrhe za carinsku službu, odnosno za svrhe koje nisu osnovna djelatnost carine

ZAGREB  Vlada priprema osnivanje Zaklade carinske solidarnosti iz koje bi se promicalo financiranje humanitarnih aktivnosti, kao i pružala financijska pomoć carinskim službenicima i članovima njihovih obitelji. Zaklada carinske solidarnosti u osnovi bi se financirala dobrovoljnim prilozima oko tri tisuće carinika. Naime, kako predlaže Ministarstvo financija pod kojim djeluje Carinska uprava, carinskim službenicima svaki mjesec od neto plaće ustezalo bi se najmanje 10 kuna, ali samo u slučaju da službenik pisanom izjavom dozvoli da mu se ta sredstva kontinuirano ustežu na plaći. Kada bi svi carinski službenici pristali na odvajanje minimalnog priloga za Zakladu, ona bi mjesečno prikupila maksimalo tri tisuće kuna, odnosno na godišnjoj razini 36 tisuća kuna.No, početni kapital za rad Zaklade osigurala bi sama Vlada. Naime, kako se navodi u prijedlogu zakona o Zakladi carinske solidarnosti, osnovnu imovinu Zaklade čini iznos od 50 tisuća kuna, a ta sredstva uplatit će Ministarstvo financija na teret proračuna.

U Carinskom sindikatu Hrvatske navode kako su u nekoliko navrata od poslodavca tražili pomoć za članove koji su se našli u nekoj nezavidnoj situaciji, pa je moguće i to razlog zbog kojeg se Zaklada osniva. No, s poslodavcem za sada o samoj Zakladi nisu razgovarali, iako su informaciju o njenom planiranom osnivanju dobili.


– Mi smo u sindikatu razmišljali o osnivanju fonda za pomoć članovima, ali nažalost nemamo mogućnosti za to – veli nam Rino Štorić, predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske. Riječ je o pomoćima koje radnici traže, primjerice, u slučajevima bolesti, odnosno visokih troškova liječenja ili u slučajevima prirodnih katastrofa poput prošlogodišnje poplave u Slavoniji, kada je ljudima trebala pomoć za obnovu kuća. I samo Ministarstvo financija navodi kako se u osnivanje Zaklade kreće upravo zbog nemogućnosti da se radnicima pomogne iz vlastitih sredstava. Naime, carinska uprava nema vlastitih prihoda koje bi mogla koristiti u općekorisne svrhe za carinsku službu, odnosno za svrhe koje nisu osnovna djelatnost carine.Primjere koje navode u sindikatu, navodi i poslodavac u prijedlogu Zakona o Zakladi carinske solidarnosti. Kaže kako ustrojstvene jedinice Carinske uprave nažalost vrlo često zaprimaju zamolbe službenika za materijalnom pomoći koju traže za sebe ili članove uže obitelji. Primjerice, za potrebe visokih troškova liječenja i nemogućnosti ostvarivanja zdravstvenih usluga koje izlaze iz okvira osnovnog zdravstvenog osiguranja zbog teških oboljenja jer su u nemogućnosti sami financirati bilo složene operativne zahvate, bilo dopunu osnovnog liječenja.