Poznato je da je vrh Katoličke crkve bio iznimno zadovoljan i novim, drugim koalicijskim spajanjem HDZ-a i Mosta poslije posljednjih izbora, u Vladi Andreja Plenkovića. Ta vlast desnog centra taman je bila po crkvenom ukusu.

Mlađi i manji partner od Crkve uobičajeno favoriziranog HDZ-a, bila je grupacija koja je još bliža Crkvi i čiji su osnivači bili u GROZD-u, Hrastu i usko surađivali sa Željkom Markić. Nije moglo biti bolje.

Nedavno u povodu Uskrsa, sredinom travnja, kardinal Josip Bozanić pokušao je zaštititi vlast HDZ-a i Mosta tako što je na propovijedi višekratno naglašavao da je »zabrinjavajuće kako se u posljednje vrijeme u javnosti gotovo programirano stvara ozračje nezadovoljstva, u hrvatskom društvu uporno se traži ono što ne valja i to se često generalizira, prešućujući sve dobro i pozitivno«.

Promjena stubokom

U posljednja tri tjedna, vrh Crkve se ne oglašava u vezi s koalicijskim raskolom između HDZ-a i Mosta i odstranjenja Mosta iz Plenkovićeve Vlade. Ali, po uvodnicima Ivana Miklenića, glavnog urednika Glasa Koncila, jasno je da je Crkva nezadovoljna posljednjim zbivanjima.

Miklenić u posljednjem broju crkvenog glasila i te kako zrači nezadovoljstvom i konstatira da hrvatski birači ne mogu izabrati svoju vlast i da je Hrvatska »i dalje iznutra okovana zemlja koja vapi za slobodom i oslobođenjem«. Očito su se raskidom HDZ-a i Mosta i u Crkvi osjećaji (ne)zadovoljstva stubokom promijenili.

»Najnovija previranja na hrvatskoj političkoj sceni još su jednom otkrila očitu neslobodu, nesposobnost i nespremnost za stvarno rješavanje bitnih problema hrvatskoga društva i hrvatske države, štoviše otkrila su da je Hrvatska i dalje iznutra okovana zemlja koja vapi za slobodom i oslobođenjem.

Aktualna politička previranja otkrivaju da je demokratska tranzicija više privid negoli stvarnost, pogotovo ako stvarno usmjerenje Hrvatske i hrvatskoga društva diktiraju skrivene i otuđene snage koje nikada ne izlaze na izbore ili ako, makar formalno, zemlju vode snage koje su doduše stekle demokratsku legalnost kroz izbore, ali ne poštuju čak ni kakvu-takvu legitimnost, tj. ne ispunjavaju ni ciljeve ni potrebe onoga dijela biračkoga tijela koje im je dalo legalitet, dakle ne služe općemu dobru cjelokupnoga hrvatskoga društva«, piše, među ostalim, Miklenić u svom uvodniku.

Tiha diplomacija

Miklenić piše da građani RH nikako ne mogu izabrati vlast koja bi izvršavala zahtjeve, ciljeve i potrebe hrvatskoga društva, niti mogu istjerati pravdu »kako glede zločina u prošlosti tako ni glede zločina, osobito gospodarskih i ideoloških, učinjenih u samostalnoj Hrvatskoj«.

Sociolog religije i višegodišnji diplomat dr. Ivica Maštruko kaže nam da ne treba očekivati da će se biskupi aktivirati putem izjava ili stavova pred lokalne izbore, čak niti općim ili načelnim stavovima.

No, Miklenićevi stavovi samo su naznaka jednog nezadovoljstva situacijom i za očekivati je da će se Crkva, ako bude došlo do izvanrednih parlamentarnih izbora, uključiti sa svojim stavovima koji će, kad se dobro iščitaju, značiti podršku jednoj političkoj opciji.

Vrlo vjerojatno će apelirati za jedinstvo da bi se prije izbora jasnije opredijelila prema HDZ-u, odnosno protiv liberalnih, građanskih, centrističkih ili lijevih opcija.

No, Maštruko smatra da su u Crkvi općenito nezadovoljni i zabrinuti situacijom na desnici – od HDZ-a, Hasanbegovića pa do Mosta.

Vjerojatno će, tihom diplomacijom, lobirati za jedinstvo desnih opcija. A što se tiče simpatija unutar samog HDZ-a, može se očekivati da će biti bliže Davoru Ivi Stieru nego Plenkoviću, smatra on.