PREZID – »Ograđivanje« Slovenije od »Balkana«, točnije postavljanje žice na granicu s Hrvatskom kako bi se spriječila navodna invazija izbjeglica s Bliskog Istoka, do sada je glavom platilo puno životinja, a živcima brojni ljubitelji prirode, posebno hrvatsko-slovenskih graničnih rijeka. No, sad bi na redu mogli biti oni koji cijene povijest i kulturu, smatra Damjan Kovač,trideset i petogodišnji umjetnik iz Prezida koji nas je upozorio na činjenicu da su najnoviji potezi slovenskih vlasti vezani uz postavljanje panel ograde uz granicu na području Prezida potencijalni – kulturocid! Naime, na znatnoj površini ovog dijela slovensko-hrvatske granice ograda se postavlja praktično na stari rimski zid – poznati limes – čime se, smatra Kovač, uništava zaštićeno kulturno dobro, obrambeni zid izgrađen prije dvije tisuće godina s funkcijom zaustavljanja prodora barbarskih plemena na područje Rimskog carstva:

Linija limesa

»Umjesto da taj povijesno vrlo značajan zid čuvamo, obnavljamo te nudimo ne samo kao zanimljiv dio povijesti, već i potencijalni turistički lokalitet, mi dozvoljavamo da se na njega i uz njega postavlja panel ograda koja na jedan način obezvrijeđuje onaj dio prošlosti u kojem smo mi bili dio Europe, dio velikog Rimskog carstva, a naši susjedi nisu. Slovenski radnici na gotovo cjelokupnom s ceste vidljivom dijelu granice koja ide linijom limesa, a vjerojatno i u šumi gdje mi to ne vidimo, postavljaju ogradu koja »briše« nekadašnji zid, a nije nemoguće da ga bušenja i ukopavanja ograde i oštete. No, postavljanjem ove ograde ugrožen je ne samo limes, već i vrlo važno povijesno nalazište jednog naselje iz razdoblja halštatske kulture, naselja stvorenog oko 500 godina prije naše ere«, govori Kovač dodajući kako ovaj novi potez slovenskih vlasti izaziva nezadovolsjtvo kod naroda s obje strane granice:

Obavijestio ministarstvo

»Do sad nas je limes spajao baš činjenicom da je bio zaštićeno kulturno dobro i s hrvatske i sa slovenske strane. Uz to kroz više od dva stoljeća, brojne ratove i pljačkanja, nikad se zid nije dirao, a sad se na njega stavlja ograda! Čemu to ako ovdje zaista nema nikakvih migranata, a ako ih i bude bit će ih jako malo. Zanimljivo je da su sa slovenske strane već reagirali predstavnici raznih kulturnih i eko udruga pa su prilozi o kulturocidu na limesu već objavljeni u njihovim medijima. Kod nas to, očigledno, malo koga zanima iz čega se jasno vidi odnos prema kulturi i povijesti, pa i prema Gorskom kotaru«, razočarano primjećuje Kovač koji je sam odlučio učiniti bar nešto kako bi skrenuo pažnju na ovaj problem:

Ovaj, kao i brojni drugi obrambeni zidovi Rimskog carstva, građen je na lokacijama stalnih rimskih logora koji su bili povezani tim zidovima. Limesi su bili neobični fortifikacijski objekti koji su se sastojali od pograničnih cesta i puteva, kula za osmatranje i utvrda, a u njihovoj su pozadini bili smješteni logori rimskih legija, jedne ili više njih. Limes na području Prezida dio je obrambenog sustava kojeg su Rimljani zvali Claustra Alpium Iuliarum, prolazio je područjem Hrvatske i Slovenije, a cilj mu je bio spriječiti prodore barbara iz smjera Julijskih Alpa. Polazišna točka ovog limesa bio je riječki Trsat odakle se zid protezao prema Prezidu te dalje Slovenijom sve do Logateca i Vrhnike i puta koji je vodio od Gorenjske u dolini Baca.

»Najprije sam obavijestio Ministarstvo kulture i jedna predstavnica tog ministarstva bila je ovdje, te sa mnom obišla teren. Porazgovarali smo sa slovenskim radnicima koji postavljaju ogradu i koje smo pitali znaju li da je tu rimski zid, a oni su odgovorili potvrdno, ali bez namjere da stanu s radom. Očigledno je da naše državne institucije uglavnom još za sve ovo i ne znaju jer su neki reagirali tek kad sam im dojavio o čemu je riječ. To nikako nije dobro i mislim da dio krivice u ovoj priči snosi i Vlada RH jer pretpostavljam da se u Vladi znalo da će panel ograda biti postavljena uz granicu, odnosno limes koji je godinama granica. Ono što bi po meni Hrvatska trebala što prije napraviti prije svega je uključiti naše državne institucije, ponajprije Ministarstvo kulture kako bi, ako ništa drugo, kontrolirali postavljanje te ograde, tražili da se ne gradi baš na zidu, već uz zid, ako se baš mora graditi«, smatra Damjan Kovač.

Koliko je ovo područje značajno za povijesna istraživanja svjedoče otkrića iz osamdesetih godina prošlog stoljeća kad su na lokaciji Vražji vrtec, sjeverno od Prezida, slovenski arheolozi pronašli ostatke razbijenih glinenih posuda za koje je 1981. godine ekspertizom utvrđeno da pripadaju vremenu između 900. i 500. godine prije Krista. Tada je pronađena mala konjska potkova, najvjerojatije rimska iz razdoblja oko 400 godina prije Krista. Nedvojbeno, cijelo ovo područje ima svoj značaj i nužno bi ga bilo valorizirati s turističke i povijesne strane. Nažalost, umjesto toga na ostacima rimskog zida gradi se – nova ograda. O tempora, o mores!