Božo Petrov, predsjednik Mosta i potpredsjednik Sabora, bio je sudionik presudnog noćnog sastanka u Banskim dvorima s Ivicom Todorićem, vlasnikom koncerna Agrokor, na kojem je napokon bilo potvrđeno da se naša najveća kompanija nalazi u dubokoj financijskoj krizi.

Petrov u intervjuu, koji je Jutarnji list s njim radio samo tri sata nakon javne objave izvješća o stvarnom stanju dubioza u koncernu, prvi put opširno govori o tom sastanku, otkriva dosad nepoznate detalje o tome kako je namamio Todorića u Vladu, tko mu je bio “link” prema dotad moćnom poduzetniku, tko je nudio, a tko tražio državnu pomoć za posrnuli koncern te kako je Anti Todoriću nudio suradnju na projektu pogona za preradu mandarina u Metkoviću.

Prenosimo razgovor objavljen na portalu Jutarnjeg lista.

Je li za vas izvješće o Agrokoru očekivano i jeste li s dijelom toga bili upoznati kad ste podigli kaznenu prijavu protiv Todorića?

– Izvješće je jako loše, ali za konačne ocjene pričekat ćemo konsolidirano izvješće koje će doći u ponedjeljak. Bili smo više-manje upoznati s takvim stanjem, jer su informacije o tome da Agrokor stoji loše dolazile do nas tijekom cijele 2016., od najmanjih do najvećih dobavljača, jer su oni radili s Agrokorom. A kad na moja upozorenja nisu htjeli reagirati ni Zdravko Marić niti drugi predstavnici Vlade, uspio sam isprovocirati situaciju da Todorić sam zatraži sastanak u Vladi i tada se konačno otvorila tema Agrokora. Da toga nije bilo, danas bi imali predstečaj ili stečaj Agrokora što znači da bi 70 posto dobavljača završilo u bankrotu, a najgore bi prošli mali dobavljači. Mi smo dodatne informacije o stanju u Agrokoru dobili prije samog sastanka u Banskim dvorima i to od samog Todorića. Tada se potvrdilo da je situacija jako loša, što je onda i potvrdio Todorić na sastanku jer je on tada rekao da će se nelikvidnost do početka lipnja popeti na 2,3 milijarde kuna, čime je priznao da nema novca i da treba pomoć. Jedina razlika u odnosu na zadnjih 20 godina tada je bila u tome što sam ja na tom sastanku prerezao mogućnost da država bude ta koja će to financirati. Bez obzira na sve ovo, kaznena prijava bila je samo na temelju informacija koje su postojale već u javnosti, u medijima.

Očekujete li nakon ovakvog izvješća privođenje Ivice Todorića?

– Pokaže li se da su radnje u Agrokoru kaznena djela, ne očekujem ništa manje od toga, ali Ivica Todorić nije ovo stvarao sam. To ne treba zaboraviti. Istraga DORH-a bitna je za utvrđivanje kaznene odgovornosti, a saborsko istražno povjerenstvo jednako bitno za utvrđivanje političke odgovornosti. Treba spriječiti da se ovakve stvari ponove. Treba istražiti djelovanje svih onih koji su u ovom sudjelovali kao i institucija poput HBOR-a, Hanfe, Porezne uprave… Uostalom, naš zastupnik Bulj podigao je kaznenu prijavu protiv vodstva HNB-a i Hanfe. Nužno je napraviti zdrave temelje za hrvatsko gospodarstvo. Imamo priliku za novi, transparentni početak.

Kada ste počeli dobivati informacije da je Agrokor u lošoj situaciji?

– Od početka do kraja 2016. dobivao sam informacije od niza različitih dobavljača, od najmanjih do najvećih, koji su to signalizirali. Krajem 2016. pokušao sam o tome razgovorati sa Zdravkom Marićem, ali on je rekao da je sve uredno, prema onom što on zna. Nakon toga sam u siječnju pokušao razgovarati s predstavnicima Vlade, pa su i oni rekli da je sve u redu, da nema razloga za brigu, pa se ispostavilo da ima 13 milijardi razloga za brigu. A nakon toga HBOR je dao više od 300 milijuna kuna Agrokoru i to navodno za izvoz. Kada mi ništa drugo nije preostalo, a znao sam koji se potres može dogoditi, preko njegovih poslovnih suradnika odlučio sam poručiti Todoriću da smo mi zabrinuti i da bi bilo najbolje da on zatraži sastanak kod Plenkovića u Vladi.

Jeste li tu poruku poslali nakon sastanka s predstavnikom Sberbanka?

– Zanimljivo je da je HDZ išao plasirati spin da sam ruski igrač, a ja sam zapravo vjerojatno iskoristio predstavnika ruske banke i time dovukao Todorića u Banske dvore, da bi se on u konačnici zajedno s Rusima bunio da mu je država otela Agrokor. Na sastanku, kada sam poslao Todoriću famoznu poruku, bili su i predstavnici dobavljača, a u njihovom društvu i taj predstavnik Sberbanka. Tko mu je u konačnici od njih prenio, nije me briga, bitno je da smo cilj ostvarili, Todorić je zatražio sastanak i tema Agrokora se otvorila. Todorić se valjda ponadao da će mu država poslužiti kao samoposluga, kao što je to bilo ranije. Taj svoj sastanak nisam htio isticati Plenkoviću da ga on ne bi prolongirao jer se radilo o mojoj inicijativi.

Dakle, Plenković nije znao za vaše razgovore s dobavljačima i predstavnikom Sberbanka, a Todorić je poslije nazvao premijera?

– Plenković nije htio čuti ni mene, a kamoli za moje sastanke sa svim dobavljačima i poslovnim partnerima Agrokora. U konačnici, za mene je potpuno nebitno tko je, kako, zbog kojih razloga i kojih nada razgovarao s Todorićem. Bitno je da je on nakon te moje poruke zatražio sastanak s premijerom. Probleme na koje sam upozoravao ministra financija, predsjednika Vlade i druge, Todorić je potvrdio na sastanku. Prije samog sastanka, premijeru sam rekao da bi bilo dobro da se Todoriću pošalje set pitanja da vidimo u kojem je stanju Agrokor.

Je li Todorić bio iskren u tim podacima koje vam je poslao?

– Todorić gotovo sigurno nije otkrio sve ono što je pokazalo revizorsko izvješće, no podaci su bili dovoljno crni da se može vidjeti da nastupa krah. Tada sam napokon uspio nametnuti temu Agrokora u Vladi.

Dogodio se taj sastanak. Tko je bio na njemu, je li Todorić održao prezentaciju, što je Todorić govorio?

– Bili smo Ivica Todorić, Ivan Crnjac, Martina Dalić, Zdravko Marić, Andrej Plenković i ja. Sa strane Agrokora održali su prezentaciju u power pointu i više se vodio razgovor u smjeru toga u kakvom je Agrokor stanju. Todorić je iznosio sve što je napravio za Hrvatsku, zbog čega se našao u toj situaciji, koji mu je iznos potreban…

Što je rekao? Zašto se našao u toj situaciji?

– Spominjao je recesiju, visinu kamata koje su plaćali, govorio je o velikim investicijama koje su imali i da ga je to dovelo u probleme. Ja sam mu rekao da ne negiram da su postojale investicije, ali da mi ne nosimo odgovornost za to i da 1,5 milijardi kuna državne pomoći Agrokor neće vidjeti.

Je li on doslovno rekao da mu treba 1,5 milijardi kuna državne pomoći?

– Nabrajao je koliko oni imaju, a koliko mu treba za likvidnost do lipnja 2017. Međutim, kada se uopće počelo pričati o tome kako bi država mogla pomoći, ja sam to odmah presjekao i rekao da to ne može očekivati.

Tko je započeo tu priču?

– Sa strane Agrokora su počeli govoriti da očekuju pomoć. Ne mogu se sjetiti je li Crnjac rekao koliko bi im novca bilo potrebno. Martina Dalić je tražila pojašnjenje je li to 800 plus 800 milijuna kuna, a Todorić je rekao da ne bi oni to sve odmah povlačili, kada bismo im dali. I iz cijelog ovog konteksta i nabrajanja iznosa koliko imaju, koliko je potrebno za funkcioniranje, bilo je vidljivo da se od države očekuje pomoć.

Je li se spominjao kredit HBOR-a kao moguće rješenje?

– Kada je Plenković zamolio Zdravka Marića da on iznese mogućnosti kako država može pomoći, Marić je iznio kao jednu od mogućnosti kredit HBOR-a, ali da za to trebaju postojati instrumenti osiguranja. Tada sam rekao da toga neće biti.

Kako je na to reagirao Ivica Todorić?

– Rekao je da ću biti odgovoran za slom hrvatskoga gospodarstva, da ne razumijem o čemu se radi. Vjerujem da je bio ljutit na mene jer je došao s jednim očekivanjima, a izašao osupnut mojom izjavom.

Kako su drugi reagirali?

– Drugi nisu reagirali, osim premijera koji je rekao da se sve treba provjeriti pa će odluku donijeti poslije, što je uobičajeno za jednog diplomata.

Je li na tom sastanku Todorić možda tražio zaštitu politike u slučaju kaznenog progona?

– Iako je sastanak trajao tri i pol sata, nije bilo govora o tome.

Je li se već na tom sastanku spominjao neki vid zakona?

– Ne mogu se sjetiti je li se tada već spominjalo.

Jesu li svi govorili na sastanku?

– Svi su se uključili. Martina Dalić je analizirala stanje na temelju izvješća koje je dobiveno, Crnjac je objašnjavao situaciju u Agrokoru kroz financijske detalje, a Plenković je sve slušao i rekao da će se zaključci donijeti nekad poslije.

Je li onda ova prezentacija koju je Jutarnji objavio bila iznesena na tom sastanku?

– Ne mogu se baš točno sjetiti, ali dosta je slično onom što smo vidjeli. Održana je power point prezentacija s koracima na koji se način može pomoći Agrokoru.

Dakle, možemo zaključiti da Todorić ne govori istinu kada kaže da nije tražio pomoć države?

– Bilo je jasno da je on došao s intencijom da dobije pomoć od države. Neistine iznosi i kada kaže da je Agrokor stajao jako dobro jer i izvješća koja nam je tada poslao govorila su da to baš nije tako. Jedino gdje ne laže je onda kada govori da jedino ja govorim istinu.

Vi ste njega namamili da dogovori sastanak u Vladi, a niste htjeli da država pomaže. Što ste onda htjeli postići s time?

– Prvi i najvažniji cilj je bio da se napokon otvori ta tema, jer nitko iz Vlade nije htio reagirati. Da to nisam napravio, ništa od ovoga danas ne bi bilo, nastavilo bi se s procesima kao i u zadnjih 20 godina, a sama transparentnost koja se sada postigla je najbolje što se moglo dogoditi Hrvatskoj. Znam da dobavljačima i zaposlenicima Agrokora nije lako gledati sve ovo, ali dok ne otvorite temu, ne možete početi rješavati probleme.

Kada vi onda podižete kaznenu prijavu i što se u međuvremenu dogodilo da ste to odlučili?

– Dva tjedna nakon sastanka podižem kaznenu prijavu. Nije se od tada dogodilo ništa posebno… Čekao sam da vidim što će Vlada poduzeti, a kako nisam bio siguran hoće li se što poduzeti, dignuo sam kaznenu prijavu.

Jeste li vi kao predsjednik Sabora imali neke povlaštene informacije?

– Bez obzira na informacije koje sam imao kao predsjednik Sabora, nikad ih nisam koristio. Prijavu sam temeljio na informacijama iz medija, a vjerujem da ju je podnio netko drugi, “običan građanin”, da se možda i ne bi postupalo ovako. Ja jesam podnio prijavu kao građanin, ali svjestan da sam i predsjednik Sabora i da će to javnost pratiti, i da se ta prijava neće moći izbjeći.

Jeste li prije toga obavijestili premijera da ćete to napraviti i kako je on reagirao? Je li tada spominjao izbore?

– Jesam, ali ne znam koliko me ozbiljno doživio. Nije tada spominjao izbore. Nije bio oduševljen tom mojom idejom. Štoviše, govorio je da to možda nije dobro s obzirom na situaciju i na poziciju koju sam obnašao. Da je bio protiv podizanja kaznene prijave, dovoljno govori i njegova izjava na sjednici Vlade, gdje svim građanima poručuje da neće biti istraga, opravdavajući to predizbornim razdobljem.

Vaš saborski zastupnik, a tada ministar unutarnjih poslova je izjavio da je Plenković tražio od njega da se ne rade istrage oko Agrokora prije izbora. Je li to točno?

– Kada je to rekao Vlahi, rekao je i cijeloj Hrvatskoj. To je bilo poslije ili netom prije sjednice Vlade, na kojoj je javno poslao sličnu poruku.

Zašto je onda Orepić sada s time izašao u Globusu?

– To je bilo tek usputno pitanje u intervjuu. Govorili smo mi to i prije, ali tek sada, kada je tema u punom fokusu javnosti, postaje bitno.

Što vi onda zaključujete iz svega toga?

– Indirektno, ovakvim postupcima Plenković sigurno štiti kriminal u Agrokoru. HDZ nije htio čuti za problem, nisu htjeli da se diže kaznena prijava, nisu htjeli da se rade postupci, Most su isključili iz Vlade, primijenili su krivi model financiranja koji ne stoji u lex Agrokor i štitili su Marića koji nije bio izuzet iz cijelog procesa.

Kako onda tumačite napade Ivice Todorića na Vladu, ako po vama Plenković štiti kriminal?

– Možda se Todorić nadao dogovoru jer zanimljivo je gledati tu bračnu svađu između njih. Sve mi to govori da su u HDZ-u htjeli zataškati problem, a imali su nesreću, a građani sreću, što je Most bio u Vladi i rekao dosta.

Koliko je bilo tih sastanaka u Vladi?

– Održan je i drugi sastanak na kojem nisam bio i nemam informacije o tome. O tom sastanku se ne zna ništa. O prvome se sve zna jer sam ja sve rekao. Nemam što kriti. Možda i to pokazuje način na koji su se ranije rješavali problemi.

U kojem trenutku se počinje pisati zakon, tko ga je pisao i kada ste ga vi vidjeli?

– Kao jedna od opcija spominjao se i prije sastanka, kada smo dobili izvješće iz Agrokora, ali samo kao ideja, dok smo sam nacrt, koji je pripremala Martina Dalić, vidjeli sedam do 10 dana prije izglasavanja u Saboru. Nisam sudjelovao u tim procesima pa ne znam što se događalo, je li Todorić bio prisiljen ili ne na aktiviranje zakona. To morate pitati HDZ.

Što bi se po vama sada dalje moglo događati, očekujete li pokajnike?

– Bit će zanimljivo gledati procese, očekujem i puno pokajnika jer je to bila masivna operacija.

Je li točno da ste vi Todoriću nudili da ulaže u pogon za preradu mandarina u Metkoviću, a da on nije na to pristao?

– Kao gradonačelnik Metkovića sam se maksimalno angažirao da dolina Neretve dobije taj pogon. Bio je jedan investitor koji je odustao od toga, u međuvremenu sam nudio suradnju otkupljivačima, lokalnim sredinama i svi su odbili to. Ja sam i 2014. ustrajao na tome, radila se projektna dokumentacija, a bilo nam je bitno da osiguramo i sirovinu. Razgovarao sam sa svim otkupljivačima o tome da, kada zaživi pogon, imamo riješen problem otpada. Jedan od sastanaka bio je i u koncernu Agrokor, na kojemu je bio sin Ivice Todorića. Ja sam ga zamolio da potpiše pismo namjere jer su oni upravljali jednim otkupljivačkim centrom u dolini Neretve. U konačnici smo našli ozbiljnog investitora i uspjeli sklopiti suradnju, a s Agrokorom smo imali potpisano pismo namjere za rješavanje otpada mandarine. Ovim putem želim poručiti sadašnjem gradonačelniku Metkovića da je njegova obveza i odgovornost završiti ovaj započeti projekt jer egzistencija barem 200 obitelji iz doline Neretve ovisi o tome.

Može li po vama slučaj Agrokor dovesti do pada Vlade?

– Vlada neće pasti dok to ne odluči Plenković, jer HNS-a nema na idućim izborima. HDZ je političkom trgovinom uspio sastaviti većinu. Ne moraju se oko toga brinuti. U javnom prostoru, HDZ-u su puna usta mladih koji odlaze i navodne želje da zadrže te ljude, a svaki ovakav potez tjera ljude iz Hrvatske. Ljudi su siti upravo ovih situacija i ovih priča. Ali mladima želim poručiti da ne idu i da se bore, otići trebaju oni koji su nam ovo i napravili.