foto: arhiva NL
Odbor EP-a zadužen za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane poziva Europsku komisiju da ocijeni treba lipoboljšati informiranje potrošača o alkoholnim pićima i osigurati da potrošači budu svjesni »udjela alkohola i kalorijske vrijednosti«
ZAGREB » Odbor Europskog parlamenta zadužen za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane založio se za provođenje novih mjera u Europskoj uniji kako bi se smanjila prekomjerna konzumacija alkohola i tako smanjile štetne posljedice alkoholizma.
Među mjerama, koje bi prema mišljenju članova Odbora mogle pomoći u prevenciji alkoholizma, strože je provođenje zakona o prodaji alkohola maloljetnicima, porezne mjere kojima bi se regulirala minimalna cijena alkoholnih pića, bolja kontrola kupnje i dostave alkohola putem interneta, ali i označavanje kalorijskih vrijednosti u jedinici alkoholnog pića.
Dvojak efekt
U dokumentu se podsjeća da je već ranije od Europske komisije traženo da sastavi izvješće u kojem će procijeniti trebaju li alkoholna pića ubuduće biti obuhvaćena zahtjevom da na etiketama imaju informacije o sastavu i hranjivoj vrijednosti. Sada Odbor još jednom poziva Komisiju da ocijeni treba li poboljšati informiranje potrošača o alkoholnim pićima i osigurati da potrošači budu svjesni »udjela alkohola i kalorijske vrijednosti«.
Članica Odbora, eurozastupnica Biljana Borzan ističe, međutim, da označavanje kalorijske vrijednosti alkohola »zorno pokazuje kako zakonske mjere mogu imati dvojak efekt«.
Zastupnica napominje da praktički sve što konzumiramo ima na sebi oznake kalorijske vrijednosti, ali su alkoholna pića izuzeta od te obveze, no napominje da ipak treba biti oprezan kad je u pitanju ideja da se i alkohol ubuduće »kalorijski« označava.
Na to je upozorila i u nedavnom priopćenju u kojem je istaknula da su, s jedne strane, mladi ljudi osjetljivi na fizički izgled, ali ne znaju da je alkohol jako kaloričan, pa se smatra da bi ih se time moglo odvratiti od alkohola. »S druge strane, događa se da mlade djevojke koje su s tim upoznate ne jedu prije izlaska kako bi mogle što više popiti. Zato je potrebno prvo napraviti procjenu učinka i odvagnuti dobre i loše efekte novih propisa«, upozorila je u priopćenju Borzan, koja se zalaže da se, uz eventualno strože propise i mjere, provodi i stalna edukacija o štetnosti alkohola.
No, pitanje je i hoće li EU krenuti u smjeru kojim bi željeli članovi Odbora. Rezoluciju tek treba usvojiti cijeli parlament, na plenarnoj sjednici, pa je moguće da će neki prijedlozi biti ublaženi. Ujedno, rezolucije nisu pravno obvezujuće, nego su više politička poruka Europskog parlamenta, te ih stoga ostale EU institucije mogu ignorirati.
Alkoholne epizode
Prosječna svjetska potrošnja alkohola po glavi stanovnika starijeg od 15 godina je 6,2 litre godišnje. Najveći postotak ispijanja alkohola imaju najrazvijenije zemlje a prednjači – i zbog razvoja, ali i tradicije i kulturoloških, klimatskih drugih faktora – Europa u kojoj je prosječna godišnja konzumacija alkohola 10,9 litara, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja često upozorava na štetnost pretjerane konzumacije alkohola.
Hrvatska je, prema istraživanju (WHO), u osamdesetima bila negdje na oko 11 litara alkohola godišnje po glavi stanovnika starijih od 15 godina. Količina se u ratnim godinama popela na više od 15 litara, s vrhuncem u 1991. godini. Potom se vratila na oko 11 litara i s oscilacijama do danas se drži na razini od oko 12 litara.
Hrvatska spada u red zemalja u kojima se konzumira najviše vina pa 45 posto unesenog alkohola u organizam dolazi iz vina, oko 40 posto od piva i 15 posto od jakih alkoholnih pića. Muškarci u Hrvatskoj značajno više piju od žena, na njih otpada oko 17,7 litara, a na žene oko sedam litara alkohola po glavi godišnje.
Teška alkoholna epizoda ili opijanje je za WHO uzimanje najmanje 60 grama čistog alkohola kroz bilo kakvo piće u najmanje jednoj prilici u posljednjih mjesec dana. Ako to prevedemo na Hrvatima najdraže piće – u pijanstvu ste bili ako ste u jednoj prilici unutar 30 dana popili pola litre vina koje je sadržavalo 12 posto alkohola. Ako se osoba u svakih 30 dana barem jednom nađe u takvoj »epizodi« upada u »rizičnu« skupinu. WHO smatra da se time u Hrvatskoj život ljudi skraćuje i za više od pet godina, koliko zla pripisuju alkoholu.
