KBC Zagreb od 2003. godine za usluge pranja i najma rublja godišnje troši 11,6 milijuna kuna, za čišćenje prostora na Rebru 6,5 milijuna, na računalne usluge potroši 3,1 milijun, a na zaštitarsku službu oko pola milijuna kuna
ZAGREB – Iako se od njega odustalo pod pritiskom žestoke sindikalne kampanje u vrijeme Milanovićeve vlade, outsourcing pomoćnih djelatnosti u bolnicama, od pranja i glačanja do čišćenja i kuhinje i dalje je aktualan. Tzv. outsourcing, ili izdvajanje pomoćnih nezdravstvenih službi i njihovo prepuštanje privatnim tvrtkama, jedna je od mjera iz vladinog Nacionalnog programa reformi za 2017. godinu. Njena realizacija nije započela, javnost od aktualnog ministra zdravstva Milana Kujundžića o tome dosad nije čula ni riječ, no činjenica je da aktualna Vlada planira putem outsourcinga uštedjeti 40 milijuna kuna na godišnjoj razini.
Činjenica je, međutim, da već danas u prosjeku svaka druga bolnica u zemlji za pomoćne usluge poput pranja rublja, čišćenja, zaštitarske službe, informatičke podrške, angažira privatne tvrtke.
Ulazak na mala vrata
Outsourcing je u zadnjih desetak godina u bolnice ušao na mala vrata, a bolnička kuhinja jedino je mjesto u koje niti jedna bolnička uprava nije dirnula. Zanimljivo je da je iz outsourcinga u zadnje vrijeme izašlo više bolnica, ocjenjujući da im se više isplati imati vlastite čistačice, a dio bolnica koje imaju ugovorene vanjske usluge najradije bi se vratile na staro. Jedino je KBC Osijek odlučio izdvojiti usluge čišćenja, jer uprava nije bila zadovoljna postojećom organizacijom.
Od ukupno 20 KBC-a, kliničkih i općih bolnica koje su odgovorile na naš upit o tome koriste li outsourcing za neke od pomoćnih djelatnosti, njih osam oslanja se isključivo na vlastite radnike, tri su bolnice angažirale samo privatne zaštitare, a devet ih ugovara s privatnicima različite nezdravstvene usluge. Među pet velikih kliničkih bolničkih centara, jedino KBC Split i KBC Rijeka ne koriste usluge vanjskih tvrtki niti ih imaju namjeru angažirati u skoro vrijeme. KBC Zagreb je vanjske tvrtke angažirao još 2003. godine, i to za usluge pranja i najma rublja, na što se godišnje troši 11,6 milijuna kuna, za čišćenje prostora na lokaciji Rebro, što godišnje stoji 6,5 milijuna kuna, računalne usluge od 3,1 milijun kuna godišnje, te zaštitarsku službu tešku oko pola milijuna kuna. Dakle, samo u najvećem KBC-u u zemlji privatne tvrtke godišnje uprihoduju 21 milijun kuna. O uštedi na izdvajanju ovih službi, informaciju nismo dobili.
U KBC-u Sestara milosrdnica u outsourcing daju jedino pranje rublja na izdvojenim lokacijama Klinike za traumatologiju i Klinike za tumore. Ravnatelj KBC-a Mario Zovak kaže kako uštede za bolnicu uopće nema, ali im je to jedina opcija zbog nedovoljnih kapaciteta vlastite praonice i zabrane zapošljavanja pomoćnog osoblja. Druge službe izdvojit će, kaže Zovak, jedino ako dobiju takav nalog Ministarstva zdravstva. KB Merkur privatnom sektoru prepušta usluge pranja i glačanja bolničkog rublja, uključujući otpremu i dopremu. Prednosti su, tvrdi ravnatelj Mario Starešinić, višestruke.
– Bolnica zbog financija nije u mogućnosti investirati u projekt rekonstrukcije praonice rublja, a time i povećanja prostora i kapaciteta te nabavu opreme za proces pranja, glačanja i sušenja bolničkog rublja. Zato nam je outsourcing od koristi – objašnjava ravnatelj.
Neisplative usluge
U KB-u Dubrava, naprotiv, tvrde da je korištenje vanjskih usluga neisplativo. »Koristimo samo zaštitarske usluge. Ostale ne, jer nam nisu financijski isplative, dijelom zbog PDV-a«, kaže ravnatelj Srećko Marušić. Dok drugi outsourcing vide kao jedini izlaz, Marušić ima zanimljivu ideju: umjesto outsourcinga namjeravaju uvesti tzv. »insourcing« usluge pranja bolničkog rublja, pa bi KB Dubrava drugim bolnicama pružao uslugu pranja.
Razlozi zbog kojih su sindikati skupljali potpise za referendum protiv outsourcinga su, podsjetimo, 26.500 radnih mjesta koja bi došla u pitanje uvođenjem outsourcinga u školama i bolnicama, bojazan da bi prepuštanje čišćenja operacijskih sala i kuhanja bolničkih obroka privatnicima ozbiljno ugrozilo sigurnost pacijenata te praksa EU država koje su napustile taj model. Na ove su probleme upozoravali i iz tada oporbenog HDZ-a, tvrdeći da nam treba »outsourcing aktualne Vlade i njenih ministara, a ne pratećeg osoblja u javnim službama«.
Opće bolnice u Karlovcu, Bjelovaru, Varaždinu, Koprivnici, Vinkovcima, Kninu oslanjaju se u potpunosti na vlastiti kadar i uglavnom nisu sklone ugovaranju pomoćnih poslova s privatnicima.
– Procjenjujemo da se racionalnim brojem zaposlenih i dobrom organizacijom rada pomoćni poslovi mogu obaviti bolje i kvalitetnije, uz niže troškove nego da ih povjerimo vanjskim tvrtkama – smatra Zdenka Mažuran, pomoćnica ravnatelja OB-a Karlovac. Slično razmišljaju i u kninskoj bolnici, gdje su kalkulacije, kažu, pokazale da bi im se angažiranjem privatnih tvrtki troškovi povećali. Bolnice u Dubrovniku i Čakovcu angažirale su jedino vanjsku zaštitarsku službu. »Prednosti outsourcinga ne postoje, osobito ne kad je riječ o čišćenju, s obzirom na visoke rizike prijenosa infekcija«, ocjenjuje ravnatelj OB-a Čakovec Robert Grudić. U Dubrovniku su pak odustali od usluge vanjskog čišćenja jer su, kažu, imali veći financijski trošak i lošiju kvalitetu usluge.
OŽB Vinkovci od outsourcinga je odustao s 1. siječnjem 2018. U proteklih nekoliko godina na tom modelu nisu, kažu, uštedjeli baš ništa, a na natječaj koji su raspisali krajem 2017. javile su se tvrtke s ponudama daleko iznad limita koji je bolnica mogla ponuditi.
– Stoga novi ugovori s outsourcing tvrtkama za 2018. godinu nisu potpisani, a bolnica je prisiljena ići u zapošljavanje novih djelatnika uz prethodnu suglasnost Ministarstva zdravstva – kaže Sonja Marinković, glasnogovornica vinkovačke bolnice.
Različita iskustva
Njima bi se najradije priključila i ogulinska bolnica, koja djelomično »outsourca« poslove čišćenja jer od države nema dozvolu novog zapošljavanja.
– Ne postoje prednosti ovakve usluge. Uštede su vrlo male, nekoliko puta su nam otkazali ugovor prije roka, usluga im je loša – žali se ravnatelj Josip Zorko. U Zaboku imaju slične probleme s pranjem rublja: nezadovoljni su kvalitetom usluge privatnika, ali nemaju novca za vlastitu praonicu, dok u Našicama ne vide nikakve koristi od posla s privatnicima.
Zapravo, bolnice koje su zadovoljne uslugom outsourcinga su u manjini. U pulskoj su nam bolnici tako otkrili da im je trošak usluga pranja rublja nakon uvođenja outsourcinga 2015. godine pao za 15 posto, a kvaliteta usluge bolja. Šibenska bolnica već gotovo deset godina zahvaljujući izdvajanju pomoćnih službi bilježi financijske uštede, a kvaliteta i učinkovitost daleko su bolji, tvrdi ravnateljica Sanja Jakelić. Ipak, usluge čišćenja i kuhinju, što i dalje obavljaju njihovi radnici, nemaju namjeru izdvajati.
