ZAGREB  – Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da podržava usvajanje akta Europske komisije (EK) kojim se domaćim proizvođačima terana omogućava daljnje korištenje naziva te vinske sorte.

“Uz obvezu poštivanja europskih pravila, smatramo da hrvatski proizvođači vina imaju pravo korištenja naziva vinske sorte teran prilikom označavanja vina, kao što je i predviđeno u tehničkoj dokumentaciji za zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI) Hrvatska Istra”, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Napominju da je korištenje naziva sorte koja je identična nazivu ZOI-a za vino omogućeno EU pravilima pod ograničenim uvjetima i ta se praksa koristi u svim EU zemljama koje proizvode vino.

Napominju i kako se navedene činjenice te posebno već postojeća praksa označavanja u vrijeme pristupanja u punopravno članstvo ne mogu ignorirati u svrhu očuvanja legitimnih prava hrvatskih proizvođača kako oni ne bi bili u nepovoljnom i diskriminatornom položaju.

»Republika Hrvatska u potpunosti podržava usvajanje zakonodavnog akta EK kojim se pojašnjavaju uvjeti pod kojima se naziv teran kao naziv vinske sorte može koristiti kod označavanja hrvatskog vina zaštićene oznake izvornosti »Hrvatska Istra»«, zaključuje se u priopćenju Ministarstva.

EK pripremila akt

Europska komisija (EK) potvrdila je u petak da je pripremila akt kojim bi se hrvatskim vinarima u Istri omogućilo da i dalje prodaju vino pod imenom teran, izazvavši nezadovoljstvo Slovenije koja je to ime zaštitila zemljopisnom oznakom podrijetla.

EK je nakon sastanka slovenskog ministra poljoprivrede Dejana Židana s povjerenikom za poljoprivredu Philom Hoganom u četvrtak navečer objavila da je pripremila nacrt delegiranog akta, kojim bi se hrvatskim vinarima dopustila iznimka u korištenju imena teran.

Slovenija je prije ulaska Hrvatske u EU zaštila na razini Unije teran kao slovenski proizvod, što znači da nitko osim slovenskih proizvođača ne može prodavati vino pod tim imenom.

Hrvatska se na to žalila ističući da Slovenija nije imala pravo zaštiti teran jer se u slovenskoj Istri proizvodi vino pod imenom teran iz sorte grožda refošk, a u hrvatskoj Istri iz sorte teran.

Hrvatski enolozi ističu da su DNK analize pokazale da su refošk i teran dvije potpuno različite sorte grožđa, dok u Sloveniji tvrde da je riječ o genetski istoj sorti koja se različito naziva.

»Komisija je nakon sastanka povjerenika Hogana i ministra Židana objavila da je pripremila nacrt delegiranog akta kojim bi se hrvatskim proizvođačima, uz određene uvjete, dopustila uporaba imena teran.

»Tom promjenom priznaje se činjenica da je teran također sorta grožđa u Hrvatskoj. Prema pravilima EU-a, može se uvesti ograničena iznimka za uporabu imena sorte grožđa koje koincidira sa zaštićenom oznakon podrijetla«, kažu u Komisiji.

Prema EK-u, hrvatski teran bi na etiketama imao natpis Hrvatska Istra, a ispod toga, manjim slovima pisalo bi teran.

Komisija dodaje da će na zahtjev ministra Židana u ponedjeljak, 16. siječnja, na sastanku posebnog Odbora za poljoprivredu objasniti sva pravna pitanja u vezi s ovim slučajem.

Da bi Slovenija zaustavila usvanje delegiranog akta, morala bi prikupiti kvalificiranu većinu u Vijeću EU-a, što znači da bi za to trebalo glasati 55 posto država članica, u kojima živi najmanje najmanje 65 posto ukupnog stanovništva Unije.

Ministar Židan je rekao da EU s delegiranim aktima može u svoje zakonodavstvo unositi samo manje tehničke preinake.

– Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec podržao je u petak najavu ministra poljoprivrede Dejana Židana da će Slovenija tužiti Europsku komisiju ako ona usvoji delegirani akt kojim će se hrvatskim proizvođačima terana omogućiti daljnje korištenje naziva te vinske sorte.

»Što se tiče terana, imam puno povjerenje u ministra Židana i uvjeren sam da će povući sve potrebne pravne poteze. Ako bilateralni dogovor ne bude moguć, onda do pravih rješenja mora doći pravnim sredstvima«, kazao je Erjavec u petak novinarima u Ljubljani, dodavši da takvo stajalište trebaju poduprijeti vlada, premijer i ministarstvo vanjskih poslova koje je u stalnom kontaktu s ministarstvom poljoprivrede.

Erjavec je kazao da i on dijeli sumnju kako je u pozadini prijedloga delegiranog akta kojemu se Slovenija protivi tajni dogovor Europske komisije i Hrvatske bez znanja Slovenije, do kojega je došlo prije ulaska Hrvatske u EU, odnosno tijekom njenih pristupnih pregovora, kako bi se zaobišla slovenska zaštita kraškog terana za koji je Slovenija dobila zaštitu geografskog podrijetla, pa ga hrvatski vinari ne bi trebali proizvoditi niti prodavati.

»Očito su u prošlosti (Hrvatskoj) bila dana neka obećanja, ali sam siguran da takve postupke možemo spriječiti korištenjem pravnih sredstava«, kazao je slovenski ministar vanjskih poslova.