Ako konačna verzija direktive bude podjednako radikalna kao i neslužbene verzije tog dokumenta koje su objavljene ranije, postupak registracije i certifikacije sjemenskih sorti bit će stroži i skuplji nego dosad, čime bi se blokirale mogućnosti malim sjemenarima da registriraju svoje sjemenske sorte i plasiraju ih na tržište
Ne stišava se bura uoči današnje rasprave u Bruxellesu o novoj direktivi kojom Europska komisija planira preurediti europsko tržište sjemenjem. Štoviše, u nekoliko europskih zemalja (Austrija, Njemačka, Velika Britanija, Slovenija…) potpisuju se peticije protiv nove uredbe koju predlaže opći direktorat za sigurnost hrane i zdravlje potrošača Europske komisije, a za koju su u civilnom sektoru uvjereni da odražava interese multinacionalnih kompanija koje pokušavaju preuzeti potpuni nadzor nad proizvodnjom hrane, na štetu malih proizvođača i domaćih, autohtonih sorti.
Naime, ako konačna verzija direktive koja će danas biti predstavljena nadležnom odboru Europskog parlamenta bude podjednako radikalna kao i neslužbene verzije tog dokumenta koje su objavljene ranije, postupak registracije i certifikacije sjemenskih sorti bit će stroži i skuplji nego dosad, čime bi se blokirale mogućnosti malim sjemenarima da registriraju svoje sjemenske sorte i plasiraju ih na tržište. Dakle, tržište sjemenja bilo bi rezervirano isključivo za velike kompanije, što bi diskriminiralo stare i autohtone sorte, koje će biti izbačene iz prometa.
Ukupno 17 ekoloških udruga i udruga ekoloških poljoprivrednika na današnjoj će konferenciji za novinare u Zagrebu upozoriti kako pojedine odredbe nove europske regulative o sjemenju mogu imati katastrofalne posljedice za očuvanje i širenje tradicijskih sorta, što će osobito pogoditi obiteljska gospodarstva i ekološke poljoprivrednike.
Udruge će predstaviti otvoreno pismo kojim će se povodom uredbe o sjemenju obratiti hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu i Nevenu Mimici, budućem povjereniku u Europskoj komisiji.
Europske nevladine organizacije, međutim, poručuju kako manje raznolikosti znači i slabiju kvalitetu hrane, zahtijevajući da se korisnicima i proizvođačima ponudi što raznolikiji izbor različitih sorti, među kojima posebno one sorte koje su prilagođene lokalnom podneblju, kako bi se smanjila upotreba gnojiva, pesticida i vode.
Tisuće europskih građana od svojih parlamentaraca i povjerenika u Bruxellesu stoga zahtijevaju da se usprotive takvoj direktivi o sjemenju. Slovenske nevladine organizacije pozvale su ovih dana u otvorenom pismu europskog povjerenika za okoliš Janeza Potočnika da glasa protiv nove direktive, oštro optužujući da predložena direktiva nije u skladu s očuvanjem biološke raznolikosti, pravima proizvođača hrane i zahtjevima potrošača.
»Predložena uredba nije oruđe za zaštitu javnog interesa, već oruđe u rukama sjemenarske industrije koja želi uspostaviti oligopol na tržištu hrane«, stoji u otvorenom pismu slovenskih nevladinih organizacija, koje tvrde kako je posrijedi pokušaj prisvajanja genetskih izvora.
Među slabostima nove uredbe o sjemenju nevladine organizacije ističu kompliciran i skup postupak registracije sorti te negativnu selekciju među proizvođačima sjemena na štetu malih i u korist velikih kompanija kao rezultat takvog kompliciranog postupka, kao i ignoriranje specifičnih nacionalnih potreba i prioriteta. »Besplatna razmjena sjemena među poljoprivrednicima i povrtlarima s tom uredbom postaje nezakonita«, upozoravaju nevladine organizacije europovjerenika Potočnika, ogorčeno tvrdeći kako je riječ o »brutalnom zadiranju u slobodu odlučivanja pojedinca«.
Naime, kako je novom regulativom drastično proširena i definicija marketinga sjemena – jer se prema novoj regulativi svaki proizvođač može smatrati profesionalnim proizvođačem – ograničena je i mogućnost razmjene neregistriranih sorti sjemena bez sankcija.
Nevladinim organizacijama pridružuju se i brojni stručnjaci. Dekan mariborskog Fakulteta za poljoprivredu dr. Mario Lešnik smatra da prihvaćanje nove direktive o sjemenju u njezinoj sadašnjoj varijanti predstavlja »neprihvatljivi rizik za neovisnost Slovenije« na području sjemenarstva. »Ugroženi su izmjena i očuvanje sjemenja autohtonih sorti, kojima prijeti izumiranje. Ugrožen je i razvoj ekološke proizvodnje, a predloženi sistem putem monopola stranih kompanija može dovesti do potpunog stranog nadzora nad sjemenjem, što ugrožava bioraznolikost i prehrambenu neovisnost Slovenije«, izjavio je dr. Lešnik za mariborsku Večer.
Prema njegovim riječima, predložena regulativa značajno ograničava pravo ljudi da raspolažu prirodnim dobrima i sjemenjem koje nije ništa manje značajno od vode, zraka i zemlje. »Sjemenja autohtonih sorti izvor su biološke raznolikosti i lokalne tradicije jer imaju posebnost i identitet zavičaja, zbog čega su te sorte naše kulturno i prirodno bogatstvo«, podvlači mariborski stručnjak.
