Odluka Ustavnog suda

Birokracija dobila pljusku: Riječanka s djetetom s teškoćama u razvoju pobijedila HZZO

Ljerka Bratonja Martinović

Ilustracija / Snimio Sergej DRECHSLER

Ilustracija / Snimio Sergej DRECHSLER

Riječanka se žalila na rješenje HZZO-a o oduzimanju naknade plaće za njegu djeteta, ali je riječki Upravni sud dao za pravo HZZO-u. Ustavni sud je presudio da je to njezina zakonita imovina



Na preveliku birokratsku krutost HZZO-a upozorio je ovih dana Ustavni sud. Presudom u korist majke djeteta s teškoćama, kojoj je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) osporio pravo na dvogodišnju naknadu plaće za vrijeme njege djeteta, Ustavni sud je državnog osiguravatelja upozorio na nedopustivu praksu »nefleksibilne, mehaničke i slijepe« primjene pravnih pravila bez uvažavanja kriterija razumnosti i pravičnosti.


Da su odluke HZZO-a krajnje krute i vođene strogim i doslovnim pridržavanjem propisa, na svojoj su koži dosad osjetili mnogi pacijenti. Ustavni sud ovim je upozorio HZZO i ostala državna tijela da trebaju voditi računa o konkretnim životnim situacijama i ne dopustiti da dođe do neopravdanog ishoda ili kršenja ustavnih prava građana.


Produženi porodiljni


Riječ je o slučaju Vedrane Martinčić Kršul, majke sedmogodišnjeg djeteta s težim smetnjama u razvoju, koja je kao zaposlenica u jednom riječkom obrtu od 2008. do 2012. godine koristila produženi porodiljni dopust za njegu djeteta. Nakon što je njena poslodavka zatvorila obrt i otišla u invalidsku mirovinu, u HZZO-u su zaključili da ih majka nije pravodobno izvijestila o toj činjenici i retroaktivno joj oduzeli sva prava koja je imala po osnovi statusa zaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju. Podlogu za takvu odluku našli su u činjenici da je njena poslodavka zatvaranje obrta prijavila tek dvije godine nakon prestanka rada, što zakon dopušta jedino u slučaju invalidskih mirovina. HZZO je temeljem toga u svom rješenju majci osporio ne samo pravo na daljnju isplatu naknade, već i pravo na dvogodišnju naknadu koju je već primila. Riječanka se na to rješenje žalila, ali je Upravni sud u Rijeci dao za pravo HZZO-u. Time je, konstatira Ustavni sud u svojoj presudi od 9. veljače, riječki Upravni sud izravno potaknuo HZZO da protiv Vedrane Martinčić Kršul pokrene sudski postupak za povrat novca koji je majka zakonito primala sve do kraja svibnja 2012.




Prema obrazloženju presude Ustavnog suda, HZZO je kao nadležno tijelo imao ustavnu obvezu protumačiti zakone tako da njihovi učinci ne dovedu do povrede ustavnih prava podnositeljice. Umjesto toga, osiguravatelj je slučaj riješio »izrazito selektivno i formalistički«, ograničavajući se samo na striktnu primjenu Zakona o rodiljnim naknadama i ignorirajući refleksno djelovanje Zakona o obrtu.


Osobite okolnosti


– Ovaj je predmet u tom smislu ogledni primjer Ustavom nedopuštenog ekscesivnog formalizma koji, općenito govoreći, još uvijek opterećuje rad nadležnih tijela državne i javne uprave, ali i nadležnih domaćih sudova, kad odlučuju o pravima i obvezama stranaka u pravnim postupcima – upozoravaju suci Ustavnog suda. Nadležna su tijela dužna tumačiti i primjenjivati mjerodavno pravo, uvijek i bez izuzetka, u svjetlu osobitih okolnosti svakog konkretnog slučaja, imajući na umu da njihove odluke ne smiju dovoditi do nerazumnog i objektivno neopravdanog ishoda za samu stranku, a ponajmanje kršiti njihova ustavna prava ili objektivne vrijednosti hrvatskog ustavnog poretka, naglašava se u presudi, uz opasku da suprotno ponašanje predstavlja »pretjerani formalizam, protivan Ustavu«.


U konkretnom slučaju, Ustavni je sud utvrdio da su sve naknade koje je Martinčić Kršul primila do odjave radnog odnosa 30. svibnja 2012. njena zakonita imovina, te da su nadležna tijela dužna osigurati joj sva pripadajuća zakonska prava koja proizlaze iz statusa roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, računajući od 30. svibnja 2012.