Neinformiran čelnik SDP-a

Bernardić sindikatima najavio zakonski omogućiti ono što već imaju, Sever odgovara: “SDP odlutao od radnika”

Gabrijela Galić

Krešimir Sever i Davor Bernardić / Foto D. KOVAČEVIĆ

Krešimir Sever i Davor Bernardić / Foto D. KOVAČEVIĆ

Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, nedavno je ustvrdio kako su »danas sindikati u javnim službama jako dobro organizirani i vidljivi, dok u kompanijama gotovo da sindikalno organiziranje nije ni dozvoljeno«. Stoga će SDP, kako je kazao, »izjednačiti te uvjete«



ZAGREB – “Sindikat može utemeljiti najmanje deset punoljetnih poslovno sposobnih fizičkih osoba”, jasno stoji u Zakonu o radu (ZOR) koji kaže i da radnici imaju pravo, po svojem slobodnom izboru, “utemeljiti sindikat te se u njega učlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima tog sindikata«.


No, Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, nedavno je ustvrdio kako su »danas sindikati u javnim službama jako dobro organizirani i vidljivi, dok u kompanijama gotovo da sindikalno organiziranje nije ni dozvoljeno«. Stoga će SDP, kako je kazao, »izjednačiti te uvjete«.


Zakonom su svi izjednačeni, podsjeća Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Za njega je izjava Bernardića samo još jedan pokazatelj da je SDP otišao od svoje primarne pozicije te da bi mu trebalo uvesti edukaciju o tome što je socijaldemokracija, ali i o sustavu rada.




– Pamtimo njihove izmjene Zakona o radu i iz 2003. godine i iz 2013. godine. Ispada da kada su oni na vlasti, radnici najgore prođu – veli Sever dodajući kako je SDP s godinama odlutao od radnika koji bi im trebali biti u fokusu interesa. Tim svojim izvorištima bi se trebali vratiti, no trebaju ponešto i naučiti.


O udrugama radnika i poslodavaca, odnosno kolektivnim radnim odnosima ZOR govori u čak 27 članaka. Njima se reguliraju uvjeti osnivanja i rada kako sindikata, tako i udruga poslodavaca koji za sve sektore vrijedne jednako. Odnosno, uvjeti za osnivanje sindikata jednaki su i u javnim i državnim službama, kao i u privatnom sektoru. Zakonom je propisana i zabrana diskriminacije radnika zato što je član sindikata, odnosno zabrana nejednakog postupanja zbog sindikalnog članstva ili djelatnosti.


Drugi je problem ono što se događa u praksi, jer je činjenica da je sindikatima pristup otežan posebno u manjim privatnim tvrtkama. Posljedica je to straha radnika zbog čega sindikati imaju i dio članova koji su tajni. Za tajno članstvo poslodavac ne uskraćuje sindikalnu članarinu, već je radnik osobno plaća. U takvim firmama neće se naći vidljiv trag zabrane sindikalnog organiziranja, jer bi to značilo kršenje zakonskih ali i ustavnih odrebi o slobodi udruživanja. No, radnicima će se usmeno prijetiti sankcijama u slučaju sindikalnog organiziranja. Taj problem, međutim, ne može se riješiti zakonodavnim promjenama već isključivo edukacijom radnika i razbijanjem njihovih strahova.