Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
31. ožujka 2020.
Sporne promjene

Banke će otpisane nenaplative kredite moći koristiti kao olakšicu u porezu na dobit

Banke će, kako doznajemo, tražiti i da se porezno regulira prodaja potraživanja / Foto Vedran KARUZA
Banke će, kako doznajemo, tražiti i da se porezno regulira prodaja potraživanja / Foto Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 8. studeni 2016. u 23:32 2016-11-08T23:32:27+01:00

Bankari nisu zadovoljni jer bi im se umanjila osnovica za izračun poreza na dobit samo za ostvarenu dobit u ovoj godini i to samo za one kredite koje su otpisali do 31. prosinca 2015.

ZAGREB - Iznos otpisanih nenaplativih kredita banke će moći iskoristiti kao poreznu olakšicu kod izračuna poreza za dobit, ali samo jednokratno, kad budu plaćale taj porez u 2017. godini. Predviđa se to izmjenama u porezu na dobit, a banke bi tako umanjile osnovicu za izračun poreza na dobit samo za ostvarenu dobit u ovoj godini, i to za one kredite koje su otpisale do 31. prosinca 2015. godine.

PDV u proračunu (procjene)

Izdavaštvo (novine i knjige): PDV raste s 5 na 12 posto – 100 milijuna kuna više

Kruh: povećanje s 5 na 12 posto 200 milijuna kuna više

Mlijeko: povećanje s 5 na 12 posto 100 milijuna kuna više

Struja: PDV s 25 pada na 13, pa na 12 posto 900 milijuna kuna manje

Odvoz smeća: PDV pada na 13, pa na 12 posto 120 milijuna kuna manje

Repromaterijal u poljoprivredi: PDV pada s 25 na 13, pa na 12 posto 90 milijuna kuna manje

Banke su, uglavnom zbog konverzije, do kraja prošle godine otpisale oko šest milijardi kuna kredita građanima, ali osnovica za izračun poreza na dobit mogla bi im se za taj iznos smanjiti samo u jednoj godini. U bankarskom sektoru sigurno nisu zadovoljni takvim prijedlogom i uskoro bi, kako doznajemo, trebali imati sastanak s predstavnicima Ministarstva financija i na njemu će najvjerojatnije predložiti da mjera u kojoj se za otpisane kredite, a da prethodno nisu iscrpljeni svi mehanizmi naplate, pa tako i tužbe, bude kontinuirana odnosno da traje barem nekoliko sljedećih godina kako bi banke bez sudskih sporova i ovrha mogle otpisivati kredite. Uz to, banke će, doznajemo, tražiti i da se porezno regulira prodaja potraživanja.

Sporna odredba

Na pitanje jesu li se za opciju umanjenja porezne osnovice za otpisane kredite odlučili kao prvi korak u dogovoru s bankama u sporu oko konverzije, iz Ministarstva financija odgovaraju da nije riječ o tome, a sličan odgovor stiže i iz bankarskog sektora gdje nisu prezadovoljni spomenutom odredbom. U Ministarstvu financija ističu da još veće olakšice očekuju poduzetnike s prihodom do tri milijuna, jer će se njima trajno kao olakšica priznavati sve što su otpisali u stečaju potrošača. Uz to, takvi poduzetnici mogu računati i na to da će ubuduće moći birati novčano načelo za izračun osnovice za plaćanje poreza na dobit.

To znači da im u izračun te osnovice više neće ulaziti prihodi koje nisu uspjeli naplatiti, odnosno da će mali poduzetnici svoju dobit računati na osnovi prihoda koje doista jesu dobili i rashoda koje doista jesu platitili. No, u knjigovodstvu će i dalje morati voditi svoje potraživanje i ono će im ulaziti u izračun poreza na dobit u ovoj godini kad su ga doista i naplatili. Njima će, a takvih je poduzetnika u Hrvatskoj više od 115 tisuća, stopa za izračun poreza na dobit pasti sa sadašnjih 20 na 12 posto, dok će ostali, pa tako i banke, umjesto dosadašnjih 20, plaćati 18 posto poreza na dobit. Sve to u prvoj bi godini umanjilo prihod države od poreza na dobit za 373 milijuna kuna.

Ministarstvo: Ugostitelji nisu smanjili cijene kad im je PDV pao na 10 posto

U Ministarstvu financija i jučer su ponavljali da promjena u porezu na dodanu vrijednost neće biti ukoliko se ne dogodi povećanje tog poreza za ugostiteljstvo. Ponavljaju da bi ta grana ubuduće godišnje plaćala oko milijardu kuna više PDV-a, a na njihove prijetnje otkazima i povećanjem cijena, podsjećaju da su istim stvarima prijetili i kod uvođenja fiskalizacije kad se spominjalo da će bez posla ostati deseci tisuća konobara. Uz to, ističu da kod smanjenja PDV-a s 23 na deset posto nije došlo do smanjenja cijena, nego su one kumulativno od tada u ugostiteljstvu povećane za šest posto.

Promjene se događaju i za 362 tisuće građana koji ostvaruju različite vrste drugog dohotka, od čega njih 217 tisuća na taj svoj drugi dohodak dosad nije plaćao nikakve doprinose, dok su ostali plaćali doprinose po stopi od 20 i 15 posto. Prema novim pravilima, sada bi svi trebali plaćati doprinose po sniženoj stopi od deset, odnosno sedam i pol posto.

Javna davanja

Koliko se različito tretirao taj drugi dohodak najbolje govori činjenica da je, ovisno o statusu, dio građana na sto kuna neto zarade, morao dati još toliko javnih davanja, da su umirovljenici primjerice na sto jedinica takve zarade izdvajali još 67 jedinica javnih davanja, dok su umjetnici na sto jedinica neto zarade, odvajali 14 jedinica javnih davanja.

Prema podacima Ministarstva financija, 12.478 umjetnika u prošloj je godini prijavilo 442 milijuna kuna drugog dohotka, a ukupna zarada više od 360 tisuća građana u drugom dohotku bila je oko 3,7 milijardi kuna.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.