Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. studenoga 2019.
Osuda židovske zajednice

Bandićev spomenik žrtvama holokausta skriva istinu o NDH: 'To je sramotna odluka'

Sporni spomenik trebao bi se graditi uz zgradu glavnog zagrebačkog kolodvora / Foto D. Jelinek
Sporni spomenik trebao bi se graditi uz zgradu glavnog zagrebačkog kolodvora / Foto D. Jelinek
Autor:
Objavljeno: 25. lipanj 2019. u 22:02 2019-06-25T22:02:37+02:00

Spomenik bi se gradio u Branimirovoj ulici, a Židovska općina Zagreb je odluku nazvala »sramotnom«, jer se tim spomenikom »želi prikriti prava istina o stradanjima Židova na području NDH«

ZAGREB - Postoji proceduralna, premda vjerojatno ne i politička mogućnost da skupština Grada Zagreba ukine ili preinači odluku o gradnji spomenika žrtvama holokausta u središtu glavnog grada, koja je izazvala nedvosmislenu osudu židovskih organizacija iz Hrvatske i Svjetskoga židovskog kongresa (WJC), kao i negativnu reakciju najutjecajnijega izraelskog dnevnog lista, Jerusalem Posta.
Vijećnica gradske skupštine Rada Borić, jedna od troje vijećnika koji su ostali u manjini nasuprot 36 glasova »za« gradnju spomenika na sjednici gradske skupštine 4. lipnja, objasnila je jučer za naš list kako skupštinska procedura nalaže da »netko podnese službeni zahtjev za ukinućem ili promjenom odluke o gradnji spomenika«. »Možda bi to mogla učiniti Židovska općina Zagreb«, dodala je Rada Borić u izjavi za naš list.

Spomenik skriva istinu

No predsjednik ŽOZ-a Ognjen Kraus podsjetio nas je jučer da je ŽOZ od skupštine otvorenim pismom već zahtijevao da ukine odluku o gradnji tog spomenika. »U tom smo pismu jasno zahtijevali da se spomenik ne gradi, a odluka povuče. Pismo smo poslali e-mailom i poštom na predsjednika Gradske skupštine, te odmah objavili u medijima. Ne znam što bismo još trebali učiniti, i kakvu bismo to ‘službenu’ formu morali zadovoljiti. Možda prilijepiti državne biljege«, s neskrivenom ironijom kazao je Kraus u jučerašnjoj izjavi za naš list.
Nakon što je Gradska skupština 4. lipnja usvojila odluku da u središtu Zagreba, u Branimirovoj ulici, neposredno pored Glavnog kolodvora, sagradi spomenik za šest milijuna Židova ubijenih u Holokaustu, ŽOZ je u spomenutom pismu, objavljenom 19. lipnja, odluku nazvao »sramotnom«, tvrdeći da se tim spomenikom »želi prikriti prava istina o stradanjima Židova na području NDH«. Temom koja obuhvaća šest milijuna Židova pobijenih diljem svijeta, tvrdi ŽOZ, »želi se umanjiti značaj i težina zločina nad više desetaka tisuća naših članova pobijenih temeljem rasnih zakona u periodu od 1941. do 1945. godine«. Nije to, međutim, prva i jedina reakcija ŽOZ-a na planove o gradnji takvog spomenika: od samog začetka ideje, koju je u javnost među prvima plasirala predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatske židovske zajednice protive se zamisli da Zagreb dobije spomenik za šest milijuna židovskih žrtava nacista, ali ne i spomenik židovskim žrtvama ustaškog režima.

Bezočno ignoriranje ustaških zločina

Bezočno ignoriranje ustaških zločina
Dva dana nakon što je ŽOZ objavio svoje pismo, zagrebačku je židovsku općinu podržala i svjetska krovna organizacija židovskih udruženja. »Svjetski židovski kongres (WJC) pridružuje se svojoj zajednici u Hrvatskoj u osudi odluke zagrebačke skupštine o podizanju spomenika za šest milijuna židovskih žrtava holokausta kojom se bezočno ignorira aktivna uloga Nezavisne Države Hrvatske za vrijeme ustaškog režima u počinjenju tih zločina tijekom Drugog svjetskog rata«, objavio je WJC prošle subote.
»Ne može se govoriti o holokaustu u Hrvatskoj bez ukazivanja na središnju ulogu ustaškog režima u donošenju i provođenju rasnih zakona kojima su Židovi, Romi i etničkih Srbi izloženi progonu, mučenju i smrti«, stoji u priopćenju, u kojem se izrijekom »poziva zagrebačka gradska skupština da odustane od planova za taj spomenik i započne ispočetka, ovaj put u punoj koordinaciji s lokalnom židovskom zajednicom«.

Nema političke volje

Proceduralne su pretpostavke dakle ispunjene: i ŽOZ i WJC izrijekom su zahtijevale ukinuće odluke o gradnji spomenika, a njihova bi javna očitovanja politička dobra volja svakako mogla protumačiti kao ono što Rada Borić zove »službenim zahtjevom«. Problem je, međutim, u nedostatku političke dobre volje. Rada Borić i Renato Petek, zagrebački gradski vijećnik stranke Naprijed Hrvatska koji je odbio glasovati o odluci o spomeniku, za naš list kažu kako politička atmosfera u gradskoj skupštini ne daje osnova za zaključak da bi većina bila spremna promijeniti odluku.
I Petek i Borić objasnili su za naš list kako je atmosfera tijekom skupštinske rasprave o prijedlogu bila, prema riječima Borić, »vrlo neugodna«. Zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukićević, na primjer, prozvala je Borić kako bi je trebalo »biti sram« što se suprotstavila prijedlogu o gradnji spomenika, premda je Borić citirala ugledne predstavnike zagrebačke židovske zajednice Ognjena Krausa, Ivu Goldsteina i Juliju Koš.
»Bilo bi dobro da skupštinski klub SDP-a, koji je glasao za gradnju spomenika, sada zatraži ukinuće te odluke, kada su vidjeli reakciju Svjetskog židovskog kongresa i židovskih organizacija. Možda bi to potaklo stvaranje nužne većine za promjenu odluke«, kazala je Rada Borić za naš list.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.