U prijedlogu zakona se navodi kako ukidanje 0,5 posto minulog rada neće ići na štetu najboljih radnika. Naime, kako se navodi u obrazloženju promjena, prosječna razlika između predloženih platnih stupnjeva je 2,5 posto, a promicanje za jedan platni stupanj – odnosno, povećanje plaće za prosječno 2,5 posto – moguće je u slučaju dvije uzastopne ocjene izuzetan i tri uzastopne ocjene primjeran.

No, Sindikat državnih i lokalnih službenika, u svom očitovanju na predložene promjene, demantira tu računicu. Navodi, kako je to povećanje u nižim platnima razredima jedan do dva posto, dok u višim dostiže i 9 posto između dva platna stupnja. »Ako uspoređujemo sadašnji sustav plaća u kojem službeniku plaća raste za 0,5 posto godišnje i predloženi platni sustav, onda to znači da bi se službeniku ocijenjenom ocjenom »uspješan«, razvrstanom u 2. stupanj 1. platnog razreda, nakon pet godina službe plaća po važećem modelu povećala 2,5 posto, dok bi po novom modelu povećanje iznosilo samo 1 posto«, navodi sindikat. Iznosi i primjer službenika koji bi tijekom cijele službe imao ocjenu »uspješan« i koji je razvrstan u 1. platni stupanj 1. platnog razreda. Tom bi službeniku tijekom razdoblja od 40 godina službe plaća na ime minulog rada bila uvećana 20 posto, a prema prijedlogu novog modela 14 posto. S druge strane, službeniku u prvom platnom stupnju najvišeg 12. platnog razreda, također s ocjenom »uspješan«, plaća nakon pet godina raste 8 do 9 posto, a u razdoblju od 40 godina čak za 67 posto.

»Zamjena instituta minulog rada promicanjem temeljem ocjene, za prosječno ocijenjene službenike s nižom stručnom spremom znači degradaciju i smanjenje plaće, dok za one s višom stručnom spremom znači promicanje nesrazmjerno rezultatima rada«, navodi Službenički sindikat.

Pravosudni policajci, pak, izgubit će puno. Stoga i ne čudi što su se zapitali – »Tko nam je ukrao Božić«. Naime, izračunali su da svaki pravosudni policajac s novim zakonom gubi minimalno 15 do 20 posto plaće.

»Predlagatelj zaboravlja ili namjerno ignorira da i pravosudna policija ima zvanja te da bi i pravosudnu policiju trebalo razvrstati na temelju uvjeta zvanja i stečenom stupnju obrazovanja. Po njihovom razvrstavanju mi smo referenti, dežurni će biti savjetnik ili viši savjetnik«, navode pravosudni policajci pitajući se hoće li probleme sa zatvorenicima rješavati službenici iz administracije ili možda kvartovski policajac.

Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika jedna je od reformskih mjera na koje se, ne samo ova Vlada, obvezala Europskoj komisiji (EK). Naime, na tom dokumentu počelo se raditi još u vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade koja je izradila nekoliko varijanti tog dokumenta, no dalje od toga nije išla. Aktualna Vlada, čini se, želi što prije zakon donijeti, odnosno makar ga potvrditi na sjednici Vlade kako bi EK uvjerila da poštuje Europski semestar i provodi reforme koje si je zadala Nacionalnim planom reformi. Sam zakon Sabor ne može donijeti prije iduće godine s obzirom da do sredine siječnja iduće godine ne zasjeda.

Platni razredi

Kao i u vrijeme Milanovićeve Vlade, tvrdi se da se reforma sustava plaća u državnoj službi temelji na načelu jednake plaće za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti u cijeloj državnoj službi. Službenici će biti razvrstani u 12 platnih razreda, a svaki platni razred imat će 12 platnih stupnjeva unutar kojih se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto. No, »uvažavajući niz specifičnosti u sustavu policijske službe«, radna mjesta policajaca su razvrstana u deset platnih razreda, bez platnih stupnjeva. Umjesto toga, za svaki platni razred utvrđuje se raspon koeficijenata, dok će Vlada uredbom »utvrditi platne stupnjeve i vrijednost platnog stupnja izraženog koeficijentom složenosti radnih mjesta policijskih službenika za svaki platni razred propisan Zakonom«.

Državni službenici i prema sadašnjim propisima imaju godišnje ocjenjivanje rada. No, u budućnosti će se »sustav ocjene radne učinkovitosti« temeljiti na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto. Kao i do sada ocjenjivanje će se provoditi godišnje i iskazivat će se ocjenama »izuzetan«, »primjeran«, »uspješan«, »zadovoljava«, »ne zadovoljava«. Kako bi se rukovoditelje prisililo da izbjegavaju praksu u kojoj su svi »izuzetni« i »primjereni«, uvode se ograničenja na broj osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama. Tako će ocjenu »izuzetan« moći dobiti najviše osam posto službenika, a »primjeren« 17 posto službenika i namještenika, odnosno najbolje ocjene može dobiti četvrtina zaposlenih.

Sustav upozorenja

U bolji platni stupanj službenik i namještenik promicat će se ako je ocijenjen godišnjom ocjenom »izuzetan«, »primjeren« ili »uspješan«, nakon što je temeljem tih ocjena dostigao 20 bodova. Tako bi službenik koji je dva puta ocijenjen izuzetnim nakon dvije godine mogao biti promaknut u viši platni stupanj.

No, službenici koji su ocijenjeni ocjenom »zadovoljava« premještat će se u niži platni stupanj od onog koji su imali u trenutku dobivanja ocjene. Planira se i uvođenje sustava upozorenja o mogućnosti prestanka državne službe, odnosno zaposlenja za službenike s ocjenom »ne zadovoljava«. No, takav službenik neće automatski dobiti otkaz, već će on uslijediti tri mjeseca nakon upozorenja ukoliko u tom periodu ne pokaže »zadovoljavajuće poboljšanje svojih radnih rezultata«.