ZAGREB Proračun Europske unije dnevno nas košta koliko i jedna kava. No, to bi se u idućim godinama moglo i promijeniti.

Analogiju s cijenom kave iskoristio je ovoga tjedna predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Proračun EU-a »košta europske porezne obveznike kao jedna šalica kave dnevno, to je sve. A ja smatram da Europa vrijedi više od jedne šalice kave dnevno«, poručio je Juncker na konferenciji u Bruxellesu, posvećenoj višegodišnjem proračunu EU-a za razdoblje nakon 2020. godine. A to znači za razdoblje nakon odlaska Velike Britanije iz EU-a, zbog čijeg će napuštanja Unije u EU proračunu na godišnjoj razini nastati »rupa« od 12 do 15 milijardi eura.

Novi prioriteti

Ta »rupa« nekako se mora popuniti, dok istovremeno EU mora naći načina financirati nove prioritete, koji u ranijim godinama nisu postojali ili barem ne u sadašnjem obliku – poput migracijske politike, nadzora vanjskih granica ili obrambene politike. Juncker je uvjeren da nije moguće sve to ostvariti uz postojeće ograničenje prema kojem proračun EU-a treba iznositi oko jedan posto BDP-a Unije.

»Ako želimo provoditi EU politike i adekvatno ih financirati, sasvim je jasno, trebamo više od jedan posto europskog BDP-a«, istaknuo je predsjednik Komisije. To bi podrazumijevalo više uplate preostalih 27 zemalja članica, uključujući i Hrvatsku, u zajednički proračun.

Hoće li Hrvatska podržati povećanje EU proračuna, u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a ne otkrivaju.

No, svjesni su da će »ako EU želi proračun koji odgovara na buduće izazove, a ujedno i zadržava postojeće razine financiranja sadašnjih EU politika« biti razmotrena i ta mogućnost. Iz perspektive Zagreba, čini se, povećanje nije sasvim neprihvatljivo, ali pod uvjetom da se teret rasporedi s obzirom na ekonomsku snagu država.

»Ukoliko se u obzir uzme mogućnost povećanja uplata u EU proračun, kao i pozitivan ekonomski okvir, mišljenja smo da moguće povećanje izdvajanja iz nacionalnog proračuna za potrebe proračuna Europske unije treba biti podijeljeno između svih država članica proporcionalno njihovim razinama ekonomskog razvoja«, odgovorili su iz Ministarstva na naš upit.

Europski povjerenik za proračun Günther Oettinger ističe, pak, da će se manjak novca zbog Brexita nadoknaditi kombinacijom rezanja dijela postojećih troškova i povećanja uplata. Pri spominjanju rezova za zemlje poput Hrvatske, koje iz zajedničkog EU proračuna više dobivaju nego što u njega uplaćuju, najvažnije je hoće li se i koliko srezati iznosi namijenjeni kohezijskoj politici – kojoj je svrha pomoći slabije razvijenim članicama da »uhvate« bogatije – ali i poljoprivredi. Te dvije »stavke« trenutno čine više od polovice EU budžeta. Upravo zbog toga, u raspravama o budućem proračunu teško će biti izbjeći ideje da se potrebna sredstva namaknu jednostavnim rezanjem izdavanja za te dvije, financijski najizdašnije politike. Juncker se, međutim, tome protivi. »Pokušati riješiti proračunska pitanja na način da se drastično smanji kohezijska politika nije pristup kojeg podržavam. Isto vrijedi i za zajedničku poljoprivrednu politiku«, kazao je predsjednik Komisije. U Ministarstvu potvrđuju da je Hrvatskoj posebno stalo do novca za koheziju i poljoprivredu.

Kohezijska politika

»Za RH je od posebne važnosti zadržavanje statusa tradicionalnih politika poput kohezije i zajedničke poljoprivredne politike. RH je stajališta kako je kohezijska politika ključan instrument za ulaganja, rast i stvaranje radnih mjesta, koji daje potporu strukturnim reformama na nacionalnoj razini te da svakako, uzimajući u obzir dugoročne razvojne potrebe EU i njezinih regija, treba ostati jedan od ključnih stupova proračuna EU i nakon 2020 godine«, ističu u odgovoru na naš upit.

Teško je, međutim, vjerovati da će te dvije proračunske stavke ostati sasvim netaknute. Potvrdio je to jučer i povjerenik Oettinger, istaknuvši da će praktički svi programi EU-a morati podnijeti određene rezove. No, prema dostupnim informacijama, iznosi za koheziju i poljoprivredu ne bi trebali biti drastično smanjeni, nego se očekuje smanjenje za pet do deset posto. Programi koji bi ipak mogli izbjeći rezove su oni koji omogućavaju mobilnost studenata te ulaganja u istraživanje i razvoj.

Prijedlog novog višegodišnjeg proračuna Europska komisija predstavit će u svibnju. Konačnu odluku o proračunu donose zemlje članice EU-a koje bi se trebale dogovoriti prije izbora za Europski parlament, u kasno proljeće sljedeće godine.

Mogući prihod i porez na plastiku

U okviru rasprava o proračunu EU-a razmatraju se i mogućnosti novih, vlastitih prihoda europskog budžeta. Jedan od njih mogao bi biti europski porez na plastiku. Najavio je to jučer povjerenik za proračun Günther Oettinger napomenuvši da se, u interesu svjetskih oceana, Baltičkog, Sredozemnog i drugih mora, i živih organizama u njima, treba smanjiti količina plastike koja se koristi u Europi. Zbog toga će, kao dio paketa koji će biti predstavljen narednih tjedana, Komisija predložiti i mogućnost uvođenja europskog poreza na plastiku da bi se potaknula manja upotreba plastične ambalaže. Detalje prijedloga Oettinger zasad nije otkrio.