BROJNE PRIMJEBE NA NOVI ZAKON Protiv privatizacije zdravstva i pučka pravobraniteljica

Lora Vidović smatra da novi zakon narušava temelje javnog zdravstva i otvara vrata korupciji, diskriminaciji i kršenju temeljnih ljudskih prava, uključujući pravo na zdravlje

ZAGREB Više od 350 komentara na novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kojim se u ordinacije primarne zdravstvene zaštite uvodi privatna praksa, stiglo je do zaključenja javne rasprave o tom kontroverznom zakonu. Protiv privatizacije PZZ-a izjasnila se, među ostalima, pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja smatra da novi zakon narušava temelje javnog zdravstva i potencijalno otvara vrata korupciji, diskriminaciji i kršenju temeljnih ljudskih prava, uključujući pravo na zdravlje. Pravobraniteljica traži jasno razdvajanje javnog zdravstva od privatnog jer »jedino odvojeni sustavi sa čvrstim pravilima mogu spriječiti konačno urušavanje javnog zdravstva pred privatnim kapitalom«. Javno zdravstvo, upozorava Vidović, ne smije se temeljiti na dobiti.

– Javno zdravstvo predstavlja civilizacijski doseg kojim se jamči pravednost i društvena odgovornost za jednaku dostupnost zdravstvene skrbi svim članovima društva te solidarnost zdravih s bolesnima, bogatijih sa siromašnima i mladih sa starima. U trenutku sve brojnijeg raseljavanja hrvatskih građana, očuvanje javnog zdravstva treba se promatrati i kao demografska mjera – poručuje pučka pravobraniteljica. Tvrdi i kako bi ulaganje javnog novca u privatno poduzetništvo liječnika – vlasnika ordinacija, stvarajući im profit, bilo protivno članku 49. Ustava, prema kojem svim poduzetnicima država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Domovi zdravlja, iako građeni javnim novcem, ostali bi kadrovski i materijalno devastirani, postali jeftini servis privatnim liječnicima, a pacijenti u ruralnim sredinama zakinuti za zdravstvenu skrb.

Otvorenim pismom, ministru zdravstva obratio se i zamjenik riječkoga gradonačelnika Nikola Ivaniš, koji poziva na produljenje javne rasprave do 4. lipnja ove godine.– Prijedlog Zakona izazvao je niz najrazličitijih reakcija, od podrške, djelomične podrške, do potpunoga osporavanja pojedinih dijelova prijedloga Zakona ili Zakona u cjelini. Stoga prije svega kao liječnik, s najboljim željama za razvoj hrvatskog zdravstva, predlažem produljenje javne rasprave, što bi moglo rezultirati nekim kompromisima, pa i boljim rješenjima, a sve radi boljeg funkcioniranja sustava zdravstva i na dobrobit pacijenata – ističe u svom pismu Ivaniš.

Povlašteni položaj

– Ustavom zajamčena poduzetnička sloboda podrazumijeva slobodu liječnika da izabere hoće li, uz sve rizike koje sa sobom nosi poslovanje na slobodnom tržištu, obavljati privatnu praksu kroz osnivanje vlastite ordinacije. Međutim, osnivanje privatnih ordinacija u domovima zdravlja koji su nositelji sustava javnog zdravstva, stavlja njihove nositelje u povlašteni položaj i u odnosu na liječnike privatnike na slobodnom tržištu i u odnosu na liječnike koji su u radnom odnosu u domovima zdravlja, jer su im ordinacije opremljene javnim novcem, imaju niže troškove, a veće plaće, slobodu rada i druge pogodnosti koje donosi status privatnog poduzetnika – smatra Vidović. U novom zakonu pravobraniteljica kao cilj vidi jačanje pozicije liječnika, umjesto jačanja javnog zdravstva koje svim osiguranicima jamči pravo na učinkovitu, pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

U spornom zakonskom prijedlogu, koji sadašnje koncesionare i domske liječnike pretvara u nositelje privatne prakse, s jedne strane su ministar Kujundžić i liječnici koji žele takav model, jer im nudi mogućnost dodatnog rada i nasljeđivanja ordinacija, a s druge strane oštro mu se protive udruge pacijenata, sindikati, ravnatelji domova zdravlja, koji tvrde da će Kujundžić trajno uništiti javno zdravstvo, a cijenu toga skupo će platiti građani. Više od 300 osoba različitih profila, od sveučilišnih profesora, ravnatelja bolnica i domova zdravlja, medicinara, do poduzetnika, umirovljenika, sindikalaca, potpisalo je otvoreno pismo ministru zdravstva Milanu Kujundžiću u kojem traže da odustane od predloženog zakona ili da planiranu privatizaciju zdravstva stavi na referendum.

»Plašenje naroda«

– Molimo da pojasnite hrvatskoj javnosti zašto se provodi privatizacija, hoće li privatizirane ambulante raditi na načelima konkurentnosti i slobodnog tržišta ili će i dalje biti na državnim jaslama, te slažu li se građani kao vlasnici te djelatnosti s pretvaranjem javnog zdravstva u privatno? Vjerujemo da imate jake, na dokazima utemeljene radove o prednostima potpune privatizacije primarne zaštite – navodi se u pismu koje je u javnost plasirao osječki liječnik Dražen Gorjanski.

Slične privatizacije u drugim državama, navodi, nisu dovele do boljeg zdravlja građana, smanjivanja lista čekanja ili smanjivanja zdravstvene potrošnje, već se samo povećao broj usluga. Ambulante će, osim toga, i dalje imati ugovor s HZZO-om koji im pokriva plaće, troškove poslovanja i dodatno plaća za učinjene usluge, u prosjeku 505.000 kuna godišnje za standardnu ambulantu. »Kako nazvati takvu privatizaciju kojoj je suština biti privatnik na državnim jaslama: lažna, podvaljena, uhljebistanska, hrvatska? Smatrate li takvu privatizaciju dobrom za hrvatsko zdravstvo?« – pitaju ministra potpisnici otvorenog pisma.

Privatizacija PZZ-a provedena je, podsjećaju liječnici, još prije 20 godina pa o rušenju sustava javnog zdravstva nema govora. Jedina je promjena koju zakon donosi, tvrde, pravo slobodnog odlučivanja o tome hoće li biti zaposleni u domu zdravlja ili u vlastitoj ambulanti. – Domovi zdravlja neće nestati, pacijentima se ne mijenja ništa. Pojedinci nakaradno zloupotrebljavaju medije i plaše narod bez veze, valjda radi vlastite promocije – komentar je Vikice Krolo, predsjednice KoHOM-a. Već ih je, kaže, ionako 70 posto privatizirano, a sad će ostali odlučiti što će. »Ma kakvo nasljeđivanje ili prodaja pacijenata, pa ordinacija nije moja, moj nasljednik ostaje u tom prostoru u najmu«, ističe Krolo. Zakon će prekinuti praksu da se odlaskom liječnika u mirovinu ordinacija gasi, a oprema propadne, a oni koji se sada boje privatizacije, zaključuje, trebali su vikati prije 20 godina.