Kako se neslužbeno može doznati iz oporbenih krugova, oni će i dalje inzistirati na osnivanju istražnog povjerenstva kojem bi bio cilj rasvijetliti okolnosti pod kojima se uopće moglo dogoditi da Agrokor izraste u tako veliku tvrtku o kojoj ovisi stabilnost cijelog gospodarstva pa da se zbog njenog kolapsa mora donositi poseban zakon
ZAGREB – Politička bitka vladajućih i oporbe oko osnivanja istražnog povjerenstva za Agrokor nastavit će se i ujesen čak i ako DORH eventualno dovrši istragu i započne kazneni postupak protiv nekog od aktera posrnuća najveće domaće privatne tvrtke.
Kako se neslužbeno može doznati iz oporbenih krugova, oni će i dalje inzistirati na osnivanju istražnog povjerenstva kojem bi bio cilj rasvijetliti okolnosti pod kojima se uopće moglo dogoditi da Agrokor izraste u tako veliku tvrtku o kojoj ovisi stabilnost cijelog gospodarstva pa da se zbog njenog kolapsa mora donositi poseban zakon.
U SDP-u neslužbeno kažu da čak i ako se ujesen zaista pokrene kazneni postupak protiv nekog iz dosadašnjeg čelništva Agrokora to nikako nužno ne znaći da će to biti netko tko je sudjelovao u prvatizacijskim procesima iz devedestih. A baš je rasvjetljavanje tih okolnosti bila glavna svrha prijedloga za osnivanje istražnog povjerenstva.
U SDP-u stoga očekuju nastavak političke borbe ujesen oko toga tko nosi najveću odgovornost za način na koji je Agrokor nastao i funkcionirao. U oporbi smatraju i da bi eventualni novi problemi u ovom koncernu koji ima trajan problem s likvidnošću mogli pojačati pritisak na HDZ da pristane na osnivanje povjerenstva, čak i ako se u međuvremenu pokrenu neki kazneni postupci.
Iako se HDZ i SDP prošlog tjedna nisu uspjeli dogovoriti oko izbora tri suca Ustavnog suda i osnivanja istražnog povjerenstva Hrvatskoj zbog toga ipak ne prijeti bilo kakva ustavna kriza. Naime, mandat je zasad završio samo predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću, 14. travnja ove godine, dok će preostaloj dvojci – Mati Arloviću i Antunu Palariću – isteći 21. srpnja. Međutim, u skladu s odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu svaki od njih ima nakon isteka mandata pravo na još šest mjeseci obnašanja ove dužnsti.
To praktički znači da bi Ustavni sud bez tri suca mogao ostati tek u siječnju 2018. godine, ali ni tada ova činjenica ne bi omela njegov rad jer bi mandat i dalje tekao za deset preostalih sudaca. To znači da bi Ustavni sud mogao i dalje neometano raditi jer bi imao potreban kvorum za donošenje odluka. U SDP-u su začuđeni zbog čega je HDZ promijenio mišljenje oko povjerenstva koje čije je osnivanje prvo podržao, a potom odbio čak i pod cijenu da se u Ustavni sud ne izabere recimo njegov dosadašnji predsjednik Miroslav Šeparović, kum u strancijoš uvijek vrlo utjecajnog Vladimira Šeksa.
