Naš BDP ove je godine 7,7 posto niži u odnosu na 1986., najbolju godinu prije rata, izračunao je ekonomist Tihomir Domazet. Porazno je da Hrvatska osjetno zaostaje i za zemljama koje su joj nekad gledale u leđa
ZAGREB Hrvatsku ovih dana pogađa šokantno otkriće: naša država u posljednjih četvrt stoljeća nije ostvarila nikakav ekonomski napredak. Hrvatski bruto domaći proizvod ove je godine 7,7 posto niži u odnosu na BDP postignut 1986., u najboljoj godini prije rata, tvrdi prof. dr. Tihomir Domazet u članku objavljenom u najnovijem broju časopisa Ekonomija.
Njegovi podaci uvelike se poklapaju s drugim istraživanjima koja također ukazuju da je Hrvatska u posljednjih četvrt stoljeća zabilježila najgore ekonomske rezultate među svim bivšim komunističkim zemljama, danas članicama EU.
– Nikada u minulih 200 godina gospodarske povijesti Hrvatske nije se dogodilo da četvrt stoljeća nije bilo ekonomskog rasta, rekao nam je Domazet, koji takvu ocjenu iznosi na temelju vlastita istraživanja objavljenog prije dvije godine.
Teške posljedice na Hrvatsku ostavili su kriza u drugoj polovici 19. stoljeća i veliki svjetski ratovi, ali tako dugo razdoblje stagnacije, od 28 godina, u našoj modernoj povijesti nije zabilježeno, kaže Domazet.
Nastavak pada
Slične podatke iznio je prije desetak dana i hrvatski ekonomist Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna poravnanja u Baselu. Na skupu u Zagrebu rekao je kako je hrvatski BDP danas za 300 milijuna američkih dolara manji nego 1980. godine, kada je iznosio 73,8 milijarda dolara.
Mihaljek se pritom pozvao na američku istraživačku instituciju Conference Board, koja već stotinjak godina prati i objavljuje podatke o gospodarskom rastu u zemljama svijeta.
Da Hrvatska sustavno zaostaje za drugim državama, koje su joj nekoć gledale u leđa, potvrdilo je i istraživanje dr. Guste Santinija i mr. Sandre Bebek, objavljeno prije godinu dana.
Oni su promatrali gospodarski rast od 1990. do 2012. godine te izračunali da je hrvatski BDP na kraju tog razdoblja bio samo 7,9 posto veći nego na početku. Čak i taj mali napredak sve se više gubi, jer je hrvatski BDP nastavio padati tijekom 2013. i 2014. godine.
– Neki analitičari predviđaju da će se gospodarski pad Hrvatske nastaviti i 2015. godine. Najgore od svega je što raste nezaposlenost, a MMF i Europska komisija predviđaju nastavak tog negativnog trenda čak i u slučaju da 2015. izađemo iz recesije, upozorava Domazet.
Na stagnaciju Hrvatske upozorio je prije dvije godine, u intervju našem listu, akademik Zvonimir Baletić, rekavši da se danas u ekonomskom pogledu nalazimo otprilike kao i 1990. Nitko iz političkih i ekonomskih krugova ne reagira na takve iznenađujuće podatke, niti ih ne opovrgava.
Tvrdnje o zaostajanju Hrvatske mnogima se čine nevjerojatnim, jer dio građana živi bolje nego prije 25 godina. Međutim, viši standard je ponajprije rezultat prekomjernog zaduživanja, a ne gospodarskog razvoja. Bebek i Santini su izračunali da se Hrvatska u komunističkom sustavu razvijala po prosječnoj stopi od 5 posto godišnje. Od 1990. do 2012. rasla je po stopi od samo 0,7 posto, dok su dugovi države, poduzeća i građana rasli vrtoglavo.
Realne cijene
Pregled ekonomskih zbivanja u prošlih četvrt stoljeća ne može se dobiti od državnih insitucija, jer Zavod za statistiku, HNB i Vladine institucije uglavnom ne objavljuju podatke starije od 10 ili 15 godina.
Kad objavljuju kretanje BDP-a, čine to u tekućim cijenama. Međutim, Domazet je BDP računao u »realnim cijenama«, odbivši utjecaj inflacije. Conference Board, Bebek i Santini također su BDP uspoređivali u stalnim (dolarskim) cijenama, za sve promatrane države. Najveći skok od pada komunizma ostvarila je Poljska, koja je udvostručila BDP.
– Važno je vidjeti koji su razlozi zaostajanja Hrvatske za drugim zemljama. Uzroci krize leže u tajkunskoj privatizaciji prije dva desetljeća, te u ekonomskoj politici temeljenoj na neoliberalizmu, tvrdi Domazet. Tome, kaže, treba dodati korupciju, prelijevanje svjetske krize u Hrvatsku, rast dohodovnih nejednakosti i neuvažavanje ekonomskog znanja.
