ZAGREB  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta propisalo je što bi sve iz hrvatskog jezika te o hrvatskoj povijesti i kulturi trebali naučiti tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom stariji od 15 godina kako bi lakše mogli nastaviti obrazovanje u Hrvatskoj. Pritom je procijenilo da će tražiteljima azila i azilantima trebati šest do devet mjeseci da nauče hrvatski jezik dovoljno da se mogu sporazumijevati u svakodnevnim situacijama.

Program se sastoji od dva dijela, hrvatskog jezika i izražavanja te hrvatske kulture i povijesti. U okviru prvog dijela, azilanti trebaju naučiti osnove komunikacije na hrvatskom jeziku, od pozdrava i predstavljanja, preko toga da znaju imenovati dijelove tijela, opisati nečije zdravstveno stanje ili, primjerice, voditi razgovor u trgovini, na tržnici i u pekarnici, do toga da znaju naručiti hranu i piće u restoranu te voditi jednostavnije razgovore vezane uz traženje ili obavljanje posla.

U okviru drugog dijela programa, koji se odnosi na hrvatsku kulturu i povijest, očekuje se da će naučiti  opisati simbole Hrvatske, imenovati glavni grad i njegova glavna obilježja, znati da Hrvatska ima predsjednika, Sabor i Vladu kao i usporediti ustroj sa zemljom iz koje osoba dolazi te, primjerice, znati da hrvatski ima tri narječja i prepoznavati kojim narječjem govore stanovnici županije u kojoj tražitelj azila ili azilant boravi. 

U nastavnom planu naveden je i popis osoba iz kulturnog, javnog i sportskog života o kojima bi tražitelji azila i azilanti trebali nešto naučiti, primjerice, Marko Marulić, Miroslav Krleža, Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc, Julije Klović, Nikola Tesla, Andrija Mohorovičić, Stjepan Radić, Josip Broz Tito, Franjo Tuđman, ali i Dražen Petrović, Goran Ivanišević te Janica i Ivica Kostelić.

Od azilanata se očekuje i da ponešto nauče i o daljoj i bližoj povijesti Hrvatske, primjerice, da znaju trajanje Domovinskog rata i razumiju njegovo značenje ili da znaju da Hrvatska 8. listopada slavi Dan neovisnosti.