ZAGREB Antifašistička liga Hrvatske podnijela je kaznenu prijavu protiv Jakova Sedlara zbog, kako navode, falsifikata koje je koristio u stvaranju filma »Jasenovac – istina«. Prijava je podnesena zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. stavak 4. Kaznenog zakona, a za kršenje tog paragrafa predviđena je zatvorska kazna do tri godine.

Prešućivanja i krivotvorine

U prijavi se navodi da je 4. travnja u Kinu Europa u Zagrebu premijerno prikazan spomenuti dokumentarni film, a tim je filmom Sedlar javno poricao i znatno umanjio kaznena djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina i to »služeći se zamjenom teza, lažnim argumentima, krivotvorinama, prešućivanjem povijesnih činjenica na način prikladan da se može potaknuti nasilje ili mržnja«.

U prijavi Antifašistička liga navodi da se u filmu poriče i znatno umanjuje genocid počinjen protiv Židova, Srba i Roma, a mržnja potiče prvenstveno prema Srbima.

Sedlar je u filmu prikazao »Vjesnik« s naslovom »Mnoge leševe iz jasenovačkog logora Sava donijela do Zagreba«, a tekst pod tim naslovom odnosi se na pitanje Trsta, Istre i Slovenskog primorja što znači da »naslov o leševima iz Jasenovca i članak o Trstu nemaju ama baš nikakve veze jedan s drugim«.

Kaznena prijava podnesena je i zbog toga što je, kako tvrdi Antifašistička liga, kao ilustraciju u filmu krivotvorio dva pisma i potpis Ante Pavelića upućena Mili Budaku, a ta pisma nisu pisana na pisaćoj mašini iz tog doba. Nadalje, u Sedlarovu filmu objavljene su fotografije koje bi se trebale odnositi na logor Jasenovac, »ali se zapravo radi o fotografijama uslikanim na drugim lokacijama i drugim vremenskim razdobljima«.

Krive biografije

Ni biografije pojedinih ljudi koji se spominju u filmu ne odgovaraju činjenicama. Antifašistička liga navodi slučaj biografije jasenovačkog veletrgovca Lazara Bačića za kojega se u filmu navodi da je sa sinom pobjegao u Srbiju gdje su podupirali kvislinški Nedićev režim, a Lazar Bačić nije otputovao u Srbiju već je umro u Zagrebu u privm danima nakon uspostave NDH.

U svrhu stvaranja teze o jasenovačkom logoru od 1945. do 1951. u kojem su komunističke vlasti pogubile znatno više žrtava nego NDH od 1941. do 1945. Sedlar je prešućivao »znanstveno utvrđene činjenice o genocidnosti NDH izbjegavanjem same kategorije riječi genocid i zločin protiv čovječnosti u odnosu na prirodu i djelovanje pripadnika ustaških vojnih jedinica i pripadnika vlasti NDH«.

Sedlar je kazneno prijavljen i zato što je »komunističke zločine na Bleiburgu definirao kao genocid nad Hrvatima, a historiografsku utvrđenu genocidnost NDH i ustaškog logora Jasenovac definira kao komunistički mit«.