Neka vide da nas ima

Analiziramo značenje crowdfunding kampanje portala Forum.tm: Kako je Hasanbegović platio tekst o samome sebi

Zdenko Duka

foto:  arhiva NL

foto: arhiva NL

Sigurno je, ipak, da crowdfunding ne može spasiti kvalitetno novinarstvo. Toj vrsti duhovne higijene za demokraciju bilo koje zemlje u Europi, pa tako i Hrvatske, potrebne su i novčane potpore ili olakšice o kojima brine sama država.



Znamo da čitate portal Forum.tm i poštujete njegovu neovisnu uređivačku politiku jer znate da iza njega stoje samo novinari, a ne odvjetnički uredi i crkvene zaklade, stoji na početku uvodnog teksta Forum.tm-a o crowdfunding kampanji »Neka vide da nas ima« koja je počela 21. studenog u jutarnjim satima a završava 21. prosinca.


Već u utorak ujutro kampanja je dostigla željeni cilj od 5.000 dolara podrške na računu, što bi prema skromnim procjenama novinara tog portala bilo dostatno za dva do tri mjeseca daljnjeg izlaženja. To da je cilj ispunjen već u 24 sata bilo je izvjesno iznenađenje za novinare i javnost. Suma iz dana u dan raste, do četvrtka poslije podne bilo je prikupljeno 6.675 dolara od 246 podržavatelja. Osim toga, uplaćeno je i 3.500 kuna izravno na račun Forum.tm-a. U crowdfunding kampanjama obično je tako da uplate najviše sjednu u prva dva-tri dana.


Uredništvo ističe da su se čitatelji sigurno uvjerili da Forum.tm ne zagovara interese politički i ekonomski moćnih i upozorava na sistemsku nepravdu u društvu u kojem je kapital svemoguć, a prava građana marginalizirana.




»Forum.tm odlučio je zakoračiti u neizvjesno i zatražiti podršku svojih čitateljica i čitatelja nakon što je ostao bez potpore Ministarstva kulture. Neki su htjeli da nas više nema…«, stoji u njihovom motivacijskom priopćenju.


Popis štete


A taj koji je navodno htio da ih nema – Zlatko Hasanbegović, bivši ministar kulture koji je krajem siječnja naprasno i nezakonito ukinuo Povjerenstvo za neprofitne medije te otklonio svaku mogućnost državne potpore tim medijima, uplatio je drugog dana kampanje 61 dolar i prokomentirao da poziva i druge slične medije da pokrenu takve kampanje, jer on podržava takav način financiranja medija neprofitnih medija, kako ih on zove medija tzv. trećeg sektora.


– Mi smo provjerili i zaista postoji uplata na njegovo ime. Raspravili smo o ovoj situaciji s čitateljima preko naše Facebook stranice i nekako je opći stav da mi sami poduplamo taj iznos za pristojan neto honorar za tekst, odnosno analizu ostavštine Zlatka Hasanbegovića radnog naziva ‘Popis štete’. Plan je da ga napiše netko od kolegica i kolega s drugih neprofitnih portala, koji su također ostali bez sredstava za preživljavanje, i već imamo dobrovoljku s portala CroL, kaže Iva Borković, lektorica Forum.tm-a.


– Među ljudima koji su nas podržali i uplatili novac, ima i onih koji nipošto ne dijele s nama politička stajališta. Posebno mi je drago da su nas prepoznali, znači da ovo što radimo i te kako ima smisla, kaže nam glavni urednik Goran Borković.


Prošle dvije godine, budući da je bio plasiran među prvih pet neprofitnih medija u natječaju Ministarstva kulture, Forum je bio korisnik javnih sredstava u iznosu od oko 250 tisuća kuna godišnje i to je bilo dovoljno za plaćanje minimalnih potreba ovog političkog i općeinformativnog portala. Te minimalne potrebe su dvije niske plaće i honorari.


I uredništvo autograf.hr-a koji je osnovan 2013. godine poziva svoje čitatelje da im pomognu donacijama. To nije crowdfunding, a taj novac koji dobiju je na izvjesni način dostatan da pokrije troškove funkcioniranja portala, dok se honorari ne plaćaju.


Zadan cilj


Kad govorimo o tisku, on je, rekli bismo, u bespovratnoj krizi a brojni portali koji svakodnevno nastaju ne mogu zaraditi iole dovoljan novac za normalan rad i poslovanje.


Podaci svjetske asocijacije izdavača WAN-IFRA govore da je prodaja novina u Europi 2014. godine u odnosu na prethodnu godinu pala 5 posto, a u razdoblju 2009-2014. čak 20 posto. To prati još i veći pad prihoda od oglašavanja, jer na 7 dolara pada prihoda od oglasa u tisku na digitalnom se oglašavanju zaradi tek jedan dolar.


Crowdfunding zamišljen je kao projektno-organizirano financiranje, znači da svaki projekt ima zadan financijski cilj, odnosno iznos koji je potrebno prikupiti da bi poduzetnik mogao razviti svoju ideju. Iznos se mora prikupiti u točno zadanom vremenu – obično to bude 30 ili 60 dana. I treća je komponenta crowdfundinga transparentnost – sve uplate koje dolaze za projekt su javne, točno se zna koliko je ljudi podržalo projekt i koliko je prikupljeno novaca.


Prema Forbesu, u 2013. godini crowdfunding industrija u svijetu dostigla je 5,1 milijardu dolara a u 2015. porasla je na čak 34 milijarde dolara.


U Hrvatskoj je 2015. prikupljeno 752 tisuće dolara (5,3 milijuna kuna), što je godišnji rast od 90 posto. Te godine pokrenuta su 63 projekta na različitim platformama, a 23 je ispunilo cilj. Broj podržavatelja domaćih kampanja u 2015. porastao je na 7673, godinu ranije bilo ih je 6636. Najpopularnija crowdfunding platforma u Hrvatskoj je Indiegogo, ta platforma plasira i Forumovu kampanju.


Gazda i dopisnik


Jedan od uspješno realiziranih crowdfunding projekata u kulturi bio je, recimo, projekt književnog kluba Booksa iz Zagreba koji je u kampanji prikupio više od šest tisuća dolara od otprilike 130 podržavatelja s ciljem da se uredi prostor i da se naprave neke prepravke koje su bile potrebne u samom klubu.


A koncem rujna završila je jednomjesečna filmska crowdfunding kampanja režisera Darija Juričana u kojoj je 336 podržavatelja (sponzora) prikupilo ukupno 7.789 dolara za projekt »Gazda«, filma »koji nije film o Ivici Todoriću«. Ciljni iznos bio je 3.000 dolara, ali je obilato prebačen. Sredstva su upotrebljena za dovršetak filma, za kino fond te tisak knjige »Gazda«.


»Dopisnik« (The Correspondent, https://decorrespondent.nl) nizozemska je novinarska platforma koja se fokusira na analize, istraživačko novinarstvo i priče o kojima vodeći mediji uglavnom ne pišu. Objavljuju i tekstove na engleskom. Oni trenutačno imaju 47.500 pretplatnika koji plaćaju za sadržaj te platforme.


»Dopisnik« je pokrenut u rujnu 2013. godine nakon postignutog svjetskog rekorda novinarske crowdfunding kampanje u kojoj su u osam dana od 15.000 podržavatelja prikupili više 1,7 milijuna dolara.


Još dvije godine kasnije primali su pozive na različite konferencije da studentima i novinarima opišu kako im je to uspjelo. Napisali su vodič za novinarski crowdfunding. Sada imaju redakciju u Amsterdamu u kojoj je tridesetak novinara (14 stalno zaposlenih) i imaju stalna 22 dopisnika. Osnivač je Rob Wijnberg, bivši glavni urednik nizozemskog dnevnika nrc.next.


No, sigurno je, ipak, da crowdfunding ne može spasiti kvalitetno novinarstvo. Toj vrsti duhovne higijene za demokraciju bilo koje zemlje u Europi, pa tako i Hrvatske, potrebne su i novčane potpore ili olakšice o kojima brine sama država.