Foto arhiva NL
Mjerenja su izvedena u više od 50 europskih gradova, među kojima je i Zagreb. Zagrepčanima je »najomiljeniji« MDMA, po čijoj su »potrošnji« na visokom šestom mjestu na listi gradova
Opsežna studija koja je obuhvatila rezultate analiza otpadnih voda izvedenih tijekom ožujka u više od pedeset europskih gradova u 18 zemalja pokazala je, između ostalog, da je u Zagrebu – jedinom hrvatskom gradu obuhvaćenom ovom analizom – u značajnom porastu zlouporaba amfetamina, MDMA (najpoznatijeg sastojka ecstasyja), te u našto manjoj mjeri i kokaina.
Droga u zajednici
Analiziranja otpadnih voda u potrazi za tragovima ilegalnih psihoaktivnih supstanci provode se u Europi više od pet godina, a radi o metodi kojom znanstvenici na temelju izmjerenih razina droga i njihovih metabolita koji se izlučuju mokraćom, te još nekolicine varijabli, procjenjuju količinu pojedine droge koja se koristi u zajednici. Iako je razmjere zlouporabe droge iznimno teško procijeniti čak i uz više različitih pristupa, ova, krajnje znanstvena metoda posljednjih godina postaje sve važnija »slagalica« u cjelovitom prikazu problema. Jučer objavljeni podaci rezultat su analiza koje je provela međunarodna skupina stručnjaka s različitih institucija objedinjenih pod tzv. europskim SCORE programom, a analizu za područje Zagreba izveli su kao i prethodnih godina znanstvenici s Instituta »Ruđer Bošković«.
Mjerenja su izvedena tijekom jednog tjedna u ožujku, a »tragalo« se za prisutnošću četiri ilegalne droge u otpadnim vodama – kokainom, amfetaminom, MDMA i metafetaminom. Ako je suditi po ovim rezultatima, stanovnicima Zagreba od ove je četiri supstance najomiljeniji MDMA, po čijoj su »potrošnji« na visokom šestom mjestu na listi pedesetak europskih gradova.
Podaci kažu da u dane vikenda Zagrepčani konzumiraju 69,4 miligrama MDMA na tisuću stanovnika po danu. Ako ovom podatku pridodamo informaciju sa stranica Ureda vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga da jedna tableta ecstasyja zaplijenjena u Hrvatskoj sadrži u prosjeku 91 mg MDMA baze, pri čemu minimalni udio može biti 13 mg, a maksimalni 216 mg, možemo ugrubo zaključiti da se tijekom subote i nedjelje u Zagrebu »potroši« jedna doza ove droge na svakih tisuću stanovnika. Tijekom drugih dana u tjednu ta količina je nešto manja – 49,2 mg na tisuću stanovnika, no kako je vikend vrhunac drogiranja i u svim drugim gradovima, i u tjednom rasporedu Zagreb ostaje na visokom šestom mjestu. Da bi stavili stvari u perspektivu možemo reći da se u Parizu potroši više no upola manje MDMA tijekom vikenda, a iza Zagreba su i gradovi poput Barcelone, Ženeve, Reykjavika, Lisabona, Münchena ili Bratislave. Vodeći u konzumaciji ove droge su građani Osla koji »troše« čak 143 mg po tisuću stanovnika dnevno, a zanimljivo je da su pri dnu ljestvice u ovom slučaju gradovi poput Milana, Valencije i Atene.
Veće promjene u Europi na koje su ukazali podaci jučer objavljenih analiza govore o tome da zlouporaba metafetamina, dosad uglavnom popularna samo u Češkoj i Slovačkoj postaje prisutnija i na istoku Njemačke, te na sjeveru Europe – posebice u Finskoj. Kao i mnogi drugi podaci, i ovi ukazuju da MDMA ponovo postaje popularan diljem Europe.
»Ulične doze«
Zagreb je prilično visoko na ljestvici i kad je riječ o zlouporabi amfetamina po kojoj zauzima deseto mjesto od pedesetak gradova, s 85 mg po tisuću stnovnika na dan, u dane vikenda. Procjenu o tome koliko miligrama amfetamina u prosjeku sadrži jedna »ulična doza« još je teže dobiti nego li kad je riječ o MDMA, no navedena brojka u ovom bi slučaju mogla značiti od jedne pa i do tri doze amfetamina na svakih tisuću stanovnika u jednom danu.
Što se pak kokaina tiče, Zagreb je sa 162,3 mg na tisuću stanovnika negdje na polovici ljestvice kojom u ovom slučaju »vladaju« Antwerpen, London, Zürich i Barcelona s višestruko većim količinima koje idu i do 914 mg na tisuću stanovnika.
No iako je teško ocjeniti i samu dramatičnost razmjera zlouporabe ovih droga o kojoj govore analize (dvije doza amfetamina na tisuću stanovnika značile bi, ugrubo, da ovu drogu konzumira dnevno oko 1.580 Zagrepčana), ono što je posebno zabrinjavajuće je da podaci jasno ukazuju da su se količine izmjerene u otpadnim vodama u Zagrebu višestruko povećale u posljednje dvije godine. Prije dvije godine izmjereno je, naime, »tek« 15.6 mg MDMA i 19 mg amfetamina na tisuću stanovnika. Skoro dvostruko je uvećana i izmjerena količina kokaina. Povećanje u količini pri tome može značiti ili veću zlouporabu – što je vjerojatnije ili »čišću« drogu na ulici, no u oba slučaja radi se o alarmantnom podatku.
