Potencijal rasta BDP-a je nisko jer nema proboja koji bi osigurale nove investicije / snimio S. DRECHSLER
Ekonomist Damir Novotny smatra da Hrvatskoj prijeti stagnacija, što je gore od recesije jer recesija brže dođe, ali i prođe, dok je dugotrajna stagnacija znak da dugoročno nema nikakvog pokretača rasta, a prije svega su to investicije
Gospodarski rast u Hrvatskoj usporava: dok je 2016. iznosio 3,2 posto, lani je bio 2,8 posto, a prognoza većine relevantnih institucija i analitičara, kojima se jučer pridružila i Europska banka za obnovu i razvoj, ide u pravcu daljnjeg smanjenja rasta u ovoj, te idućoj godini. Tako EBRD primjerice u 2018. očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 2,7 posto, a iduće godine 2,5 posto. Iako očekuju usporavanje rasta u cijeloj regiji središnje Europe i baltičkih zemalja, u kojoj je i Hrvatska, u EBRD-u navode da se »s procijenjenim rastom od 2,7 posto Hrvatska nalazi na začelju te regije.«
Negativan rizik
– Očekuje se da će rast gospodarstva dodatno usporiti u 2018. i 2019. godini jer poticajni ciklički čimbenici, kao što je smanjenje poreza, ponestaju. Međutim, očekuje se marginalno usporavanje rasta jer prvi pokazatelji najavljuju još jednu rekordnu turističku sezonu u 2018., a očekuje se i da će zemlja bolje koristiti EU fondove – predviđaju analitičari EBRD-a u svom izvješću objavljenom jučer u sklopu godišnjeg sastanka te banke u jordanskom glavnom gradu Ammanu. Navode da je za postizanje veće produktivnosti i dugoročnog gospodarskog rasta potrebno smanjiti preveliku zaduženost kompanija i poboljšati upravljanje njima.
Ističu i kako »moguće prelijevanje Agrokorovih financijskih problema na njegove podružnice i dobavljače i dalje predstavlja negativni rizik u kratkom roku«. Prema prognozi EBRD-a i regija usporava, ali prema 3,8 posto u ovoj godini s lanjskih 4,3 posto. Pritom bi, navodi se, najveći skok BDP-a u ovoj godini, za 4 posto, trebale zabilježiti Slovenija i Poljska. Slijedi Slovačka s procijenjenim rastom od 3,9 posto, a potom Estonija i Mađarska s 3,8 posto. Hrvatska dakle ima najslabiju procjenu rasta.
Budući da se očekuje generalno usporavanje rasta u okruženju, a predviđa se i skori rast kamatnih stopa u eurozoni, logično je očekivati da će se usporavanje nastaviti, jer se okolnosti poslovanja i u okruženju pogoršavaju, a naš je strukturni problem da je potencijal rasta BDP-a nisko, jer nema proboja koje bi osigurale nove investicije. U tom smislu, profesora Ljubu Jurčića, ekonomista, pitamo prijeti li Hrvatskoj u srednjem roku nova recesija.
– Hrvatska je stalno u recesiji, jer je daleko od potencijalnog dohotka koji bi mogla ostvariti da su svi proizvodni faktori uposleni. Imamo puno umirovljenika, puno nezaposlenih, puno iseljavanja, nismo u pozitivnoj, već u negativnoj domeni, a ovaj rast od 3 posto nominalno, to je tzv. egzogeni rast jer je posljedica isključivo pozitivnih okolnosti iz okruženja, a ne ekonomske politike. Ova vlada nije napravila neki kritično negativan potez pa su povoljne okolnosti izvana malo došle do izražaja, no kada se povuku, a postoje takve naznake jer je prvi put kroz 5 do 6 godina sentiment poslodavaca u eurozoni negativan, mi ćemo prvi pasti u minus. Čim Europa uspori 1 posto, usporava i izvoz RH, prije svega turizam koji pada trostruko. Primjerice, 2009. je Europa pala 5 posto, a naš turizam 15 posto, a o njemu zapravo ovisimo. Najgore je što nema nijedne ekonomske mjere koja bi omogućila rast tog potencijalnog dohotka, a već je druga godina mandata ove Vlade. To je grijeh propusta. Međutim, naučili smo već na tu anemičnost ekonomije, no izgleda da nije anemična samo ekonomija, nego i cijelo društvo – zaključuje Jurčić.
Ekonomist Damir Novotny tumači da Hrvatskoj prijeti stagnacija, što je gore od recesije jer recesija brže dođe, ali i prođe, dok je dugotrajna stagnacija znak da dugoročno nema nikakvog pokretača rasta, a prije svega su to investicije.
– Ovih 3 posto rasta, to je jednokratni učinak fiskalnih politika, odnosno djelovanje Vlade na strani potražnje, kroz porezna rasterećenja čiji je domet kratak. Treba djelovati na strani ponude, što bi oslobodilo investicije, a iako ne može direktno na to utjecati, Vlada može puno više činiti i tako da bolje koristi EU fondove, što je radila Mađarska, odnosno na tome su se oni digli, te kroz privatizaciju. Mi ćemo ovako biti ispod prosjeka EU-a, a da ne govorim o ovoj istočnoj regiji: primjerice u Sloveniji investicije rastu po stopi od 10 posto – kaže Novotny.
Guverner HNB-a Boris Vujčić je na marginama EBRD-ovog skupa u Ammanu kazao da su najnovije prognoze EBRD-a za Hrvatsku više-manje u skladu s procjenama HNB-a.
– Glavna komponenta hrvatskog gospodarskog rasta i dalje je izvoz, s tim da kad gledamo ukupni doprinos neto izvoza stopi rasta BDP-a, onda je ona mnogo manje pozitivna, jer i uvoz raste, a to je povezano s rastom osobne potrošnje, rekao je Vujčić, koji ocjenjuje da je kod rasta uvoza dobro što raste komponenta kapitalnih dobara.– To možda znači da ćemo vidjeti značajnije investicije, jer ono što je do sada bio najveći problem je izostanak investicija. U 2017. smo imali podbačaj investicija u odnosu na naše prognoze – kazao je Vujčić, a pitanje je jesu li one odgođene za ovu godinu ili je riječ o nekom strukturnom problemu.
Loša politika
Naravno da sve to, tumači Novotny odgovarajući na naše pitanje, utječe na rejting premijera, i općenito na političkoj sceni, ali i u njegovoj stranci.
– Uzmite primjer Poljske, gdje se zapravo jedna loša politika održava, jer u ekonomiji stvari stoje dobro. Stvar je u tome da je tamo ekonomija dovoljno institucionalizirana da politika ipak ima ograničeni utjecaj. Ako pak u Vladi imate one koji se protive tržišnoj ekonomiji, a institucije ne funkcioniraju, kao što je to kod nas slučaj, onda imate problem i situaciju u kojoj se, zbog podbačaja mainstream stranaka u ekonomskoj izvedbi, otvara politički prostor za teške populiste, koji tvrde da u kratkom roku mogu ono što mainstream stranke ni u dugom nisu bile u stanju. Smatram da mainstream stranke moraju koristiti mainstream mjere ekonomske politike EU-a jer je to jedini način da se zaustave populisti. Iako se misli da je Orban veliki protekcionist, on itekako dobro koristi mainstream sustav Unije, fondove, privukao je strana ulaganja, u Mađarskoj je tržišna ekonomija uzela maha, utjecaj politike je 5 posto, dok je kod nas 55 posto ekonomije u rukama političara – zaključuje Novotny.
