ZAGREB   U izvještaju na Saboru HDZ-a, predsjednik Tomislav Karamarko govorio je i o obrambenom sustavu pa je ocijenio kako nove međunarodne okolnosti pred državu stavljaju zadaću da što prije počne s općom vojnom obukom koja može biti »ročnog ili drugog karaktera«. Interpretirao je da »obrana domovine nije samo pravo, nego i ustavna dužnost« i da je osim toga, »doktrina isključivog oslonca na profesionalno obučene snage lišila u određenoj mjeri Oružane snage njihove opće društvene uloge koju moramo obnoviti«.

Velika promjena

I predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović prije nekoliko mjeseci je ponovno zagovarala uvođenje vojnog roka. Prema tom njezinom razmišljanju, obvezni vojni rok trajao bi između jednog i tri mjeseca i za njega bi se trebala plaćati naknada onima koji ga odslužuju. No, od veljače ove godine predsjednica nije takvo nešto spominjala, pa niti u svom govoru u povodu 25. obljetnice Oružanih snaga RH, na stadionu u Kranjčevićevoj.

Baš je HDZ-ova Vlada 2007. godine, za vrijeme premijera Ive Sanadera i ministra obrane Berislava Rončevića, ukinula obvezni vojni rok, a neke procjene govore da bi njegovo ponovno uvođenje stajalo državni proračun barem 500 milijuna kuna godišnje.

Igor Tabak, analitičar portala »Obris – obrana i sigurnost« ne očekuje operacionalizaciju HDZ-ove ideje ponovnog uvođenja vojnog roka. – To bi bila vrlo velika promjena, mijenjao bi se cijeli koncept Oružanih snaga, koncept čitavog sustava obrane i dijela civilnog sustava. Takav veliki zahvat nužno ima troškove a to je teško zamisliti iz kretanja državnog proračuna koji se smanjuje kad je riječ o obrani, a vjerojatno će se smanjivati i dalje. Jer, za ovu godinu je 382 milijuna kuna manje za obranu, ili 8 posto manje nego prošle godine. Tu su odluku donijeli isti oni zastupnici koji su u veljači ove godine govorili o poželjnosti ponovne uspostave obveznog vojnog roka, ističe Tabak.

Tabak kaže da su se u vrijeme kada je ukidan vojni rok radile različite studije, pisale su se knjige o tom problemu i nedvojbeni je razlog zašto je do ukidanja došlo.

Nisu samo financijski razlozi, osnovni je razlog bio da je od kvote muškaraca doraslih za vojnu obvezu, više od polovice civilno služilo vojni rok. Nisu to bili, dakle, izuzeci, naprotiv, moglo se reći da su izuzeci bili oni koji su se odlučili za vojni rok s oružjem. On kaže da je u zadnjoj ‘turi’ odlaska na vojni rok – od 20 tisuća mladih muškaraca, 14 ili 15 tisuća zatražilo civilno služenje!

Nedostaje opreme

Tabak spominje da je bilo i velikih problema sa sazivanjem pričuvnog vojnog sastava. Kad su sazivani, bilo je jasno da im nedostaje opreme. Puno je različitih problema kad se govori o tako skupoj ideji, napominje Igor Tabak.

Kad se u veljači spominjala ideja obveznog vojnog roka vojni stručnjaci su procjenjivali da bi od eventualne odluke do realizacije bile potrebne barem četiri godine. Mala naznaka Tomislava Karamarka o obveznom vojnom roku vjerojatno je samo njegov »domoljubni« spin u situaciji u kojoj je u nepremostivim problemima zbog afere »Konzultantica«.

Od zemalja EU-a, neka vrsta obveznog vojnog roka postoji u Danskoj, Estoniji, Litvi, Grčkoj i Finskoj.