Ukoliko se prekršaj plati u roku od osam dana u roku od izricanja presude, dovoljno je platiti dvije trećine kazne. Uvodi se i Registar nenaplaćenih kazni, a osobama iz njega bit će moguće ne izdati dozvole, dokumente i isprave
Novi Prekršajni zakon danas je pred Vladom, a uvodi brojne novine, od kojih su običnim ljudima vjerojatno najzanimljivije one o novčanim odredbama. Tako će ljudi, ukoliko na licu mjesta odluče platiti novčanu kaznu, platiti tek 50 posto iznosa minimalne kazne previđene za taj prekršaj.
Ovaj novi Prekršajni zakon po prvi put uvodi njegovu primjenu i na Zaštićeni ekonomsko-ribolovni pojas, famozni ZERP. Time se omogućuje primjena prekršajnog prava Republike Hrvatske na ZERP-u, koji formalno-pravno nije dio državnog teritorija.
Pedesetpostotni popust na plaćanje u gotovini svakako će biti izazovan za ljude, velika ušteda i vremena i novaca na kraju, u odnosu na provođenje kompletnog prekršajnog postupka. Cilj Ministarstva pravosuđa, nositelja projekta izrade ovog zakona, i jest bilo ubrzavanje procesa i smanjivanje broja predmeta u radu. Mogućnost da se sve riješi odmah po počinjenju prekršaja, uz novčane beneficije zbog promptnog plaćanja, svakako će dovesti do povećanja broja odmah zaključenih spisa.
Još se jedna potpuna novina uvodi kod plaćanja i neplaćanja kazne. Pokrenut će se registar nenaplaćenih kazni, a osobe koje završe u tom registru mogu »nastradati« na drugi način, a to je odbijanjem države da im izda neke isprave, dokumente i dozvole. Primjerice, nenaplaćeni prometni prekršaj mogao bi dovesti do nevraćanja vozačke isprave, a neplaćanje kazni inspektoratu kod građevinskih poslova mogao bi uvjetovati nedobivanje novih građevinskih dozvola za kažnjeno poduzeće. Specifičnost ove nove odredbe je da se namjerava primjeniti tek od 1. siječnja 2014. godine, a ne od 1. travnja slijedeće, kao ostatak Zakona. Razlog tome je samo pokretanje Registra, kao i potreba da se drugim specijalnim propisima propiše koje dozvole i dokumenti se mogu zanijekati te kada.
Dvije su novine i u samom postupku. Prva je davanje sucima, tužiteljima i drugim osobama koje vode prekršajne postupke većih ovlasti za nepokretanje prekršajnog postupka kad se zaključi da to nije svrhovito. Također, uvodi se i mogućnost nagodbe između okrivljenika i ovlaštenog tužitelja. Mogu se dogovoriti oko priznavanja krivnje i određivanja kazne, s tim da sud na kraju mora »blagosloviti« nagodbu, odnosno vidjeti je li napravljena i ugovorena na štetu okrivljenika.