foto: arhiva NL
„Imamo čvrste argumente za uključivanje Hrvatske, jer nevladine organizacije imaju podatke o ratnim žrtvama i zločinima koje državne institucije nemaju. To je važno i za žrtve i za obnovu povjerenja“, dodala je Kandić.
– Nevladini aktivisti iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore pozvali su danas hrvatsku vlast da podrži osnivanje REKOM-a, regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, koja bi trebala biti osnovana na summitu zapadnog Balkana u srpnju ove godine u Londonu.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića ignoriraju sudjelovanje hrvatskih državnih institucija u osnivanju REKOM-a, usprkos tome što je inicijativu podržao bivši predsjednik Republike Ivo Josipović. Josipović je profesoricu Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlatu Đurđević imenovao svojom izaslanicom za REKOM, i ona je sudjelovala u izradi nacrta statuta REKOM-a.
„Važno je da pridobijemo Hrvatsku da se vrati u proces REKOM“, kazala je na današnjoj konferenciji za novinare u Beogradu Nataša Kandić, počasna predsjednica beogradskog Fonda za humanitarno pravo (FHP) i jedna od inicijatorica osnivanja REKOM-a.
„Imamo čvrste argumente za uključivanje Hrvatske, jer nevladine organizacije imaju podatke o ratnim žrtvama i zločinima koje državne institucije nemaju. To je važno i za žrtve i za obnovu povjerenja“, dodala je Kandić.
Voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta iz Zagreba Vesna Teršelič najavila je kako će podaci o žrtvama, koje je Documenta prikupila u Hrvatskoj, biti na raspolaganju regionalnoj komisiji kad bude osnovana, „bez obzira na odluku hrvatskih institucija o tome hoće li se priključiti REKOM-u“.
Inicijatori osnivanja REKOM-a očekuju da će EU poduprijeti osnivanje komisije, koja bi trebala prerasti u jedan od uvjeta za pomirenje i dobrosusjedske odnose, što je EU postavila kao jedan od nužnih uvjeta za primitak preostalih članica zapadnog Balkana u uniju.
Inicijatori planiraju da komisija do 2025. izradi objedinjeni popis svih žrtava ratova devedesetih, zajedno s uzrocima i okolnostima stradanja, jer te godine preostale zemlje zapadnog Balkana žele postati članicama EU.
