Ruski veleposlanik

ANVAR AZIMOV ‘Neka Vlada u Zagrebu malo razmisli tko stvarno može pomoći Hrvatskoj’

Denis Romac

Foto N. Reberšak

Foto N. Reberšak

Riječ je o suverenoj odluci vaše Vlade. U slučaju da odlučite s Amerikancima ući u ovaj projekt, nemamo ništa protiv toga. Zato što znamo da ćete i dalje kupovati ruski plin, i to zbog razlike u cijeni 



Iako njegov kolega Vasilij Nebenzja, ruski veleposlanik u Ujedinjenim narodima, ne isključuje nijednu mogućnost, pa čak ni rat između SAD-a i Rusije zbog Sirije, ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov nada se da će razum prevladati.


– Ne postoji nijedan dokaz o bilo kakvom napadu kemijskim oružjem u Dumi. Zato smatramo da je ovdje riječ već o drugoj provokaciji, nakon incidenta u Salisburyju u Velikoj Britaniji, u kojem također nema nikakvog dokaza da se uopće radilo o trovanju bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja. Mi ipak mislimo da neće biti sukoba, jer se u Siriji nalazi jako puno ruskih savjetnika i ako bilo koji ruski predstavnik tamo bude napadnut, prirodno da ćemo odgovoriti. Ruske rakete i vojna tehnologija napredniji su od američkih.


Zato se nadam da će razum prevladati i da će odustati od bilo kakve vojne akcije. Umjesto umjetnog stvaranja sukoba, nadamo se gradnji mostova i bliskoj suradnji sa SAD-om, kako bismo se zajedno suprotstavili ozbiljnim izazovima kao što su međunarodni terorizam i ilegalne migracije. Stoga sam optimist i nadam se da će razum prevladati, odgovorio nam je jučer veleposlanik Azimov na pitanje koje trenutačno muči cijeli svijet.


Slučaj Agrokor




S veleposlanikom Azimovim razgovarali smo u Opatiji na margini Četvrtog hrvatsko-ruskog psihijatrijskog kongresa.


Kad će ruski predsjednik Vladimir Putin posjetiti Hrvatsku?


– Inauguracija predsjednika Putina bit će u svibnju, a posjet Hrvatskoj je u planu s obzirom na to da je predsjednik Putin prihvatio poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da posjeti Hrvatsku. No kada je riječ o samom posjetu, moramo obaviti temeljite pripreme i dogovoriti određen broj sporazuma, zbog čega još nemamo precizan datum posjeta, iako se nadam da će predsjednik Putin prije ili kasnije doći u Hrvatsku. Nadam se da će se to dogoditi prije sljedećih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.


Što mislite o raspletu i nagodbi u Agrokoru? Ruske banke drže većinski udio u Agrokoru. Znate li možda što planiraju s tim udjelom? Prodati ga?


– Znate da su ruske banke, Sberbank i VTB banka, investirale u Agrokor više od 1,5 milijardi eura. Jasno je da se banke nadaju povratu tog novca. Iznimno smo zadovoljni što je pronađena zajednička prihvatljiva formula. Siguran sam da će Sberbank i VTB kao članovi vjerovničkog vijeća, sa svojim stručnjacima i savjetnicima, učiniti sve kako bi se realiziralo restrukturiranje Agrokora u cilju stabilizacije kompanije, što će onda pridonijeti i stabilnosti Hrvatske. Nadamo se da će sudjelovanje ruskih banaka pridonijeti poboljšanju stanja u Agrokoru.


Kako komentirate izjavu američkog veleposlanika u Hrvatskoj Roberta Kohorsta koji tvrdi da ruski investitori u Ini »nisu u interesu Hrvatske«?


– Ponajprije želim naglasiti da nijedan veleposlanik nema pravo miješati se u unutarnje odnose i davati ovakve savjete hrvatskoj vladi. Hrvatska ima svoje nacionalne interese i Hrvatska će donijeti odluku o tome s kojom će kompanijom i državom surađivati. Kada je pak riječ o ulasku ruskih kompanija u Inu, Gazproma ili Rosnjefta, znam da te kompanije nemaju konkretne planove o tome.


Dogovor s MOL-om


U slučaju da postoji interes na hrvatskoj strani za takvom suradnjom, mi smo spremni, iako smo svjesni da će biti dosta pritiska na hrvatsku Vladu da investitor ne dođe s ruske strane. Uvjeravam vas, međutim, da su ruske kompanije jedine koje mogu pomoći s konkretnom investicijom, no odluku o tome donosi hrvatska Vlada. Mislimo da je važno da vaša Vlada razgovara i postigne dogovor s MOL-om. Naša je želja pomoći Ini i poboljšati tu kompaniju, bez ikakvih geopolitičkih interesa ovdje. Zato ne želimo ništa nametati, jer odluka je na vašoj vladi, no kada bude odlučivala o tome, trebala bi razmisliti o tome tko doista može pomoći Hrvatskoj? Primjerice, zašto SAD, Europska unija i zapadne banke nisu pomogle Agrokoru? Zašto su ruske banke praktično spasile Agrokor? No bila je to naša dobra volja, jer ništa ne namećemo hrvatskoj strani. I druga važna činjenica: mi nikada ništa ne uvjetujemo. Zato smo, u slučaju interesa na hrvatskoj strani, spremni razmotriti ovaj prijedlog.


Kakvo je vaše stajalište o projektu izgradnje LNG terminala na Krku? Je li riječ o još jednom primjeru američko-ruskog sukoba za europsko tržište plina?


– Ne. Kao prvo, nijedna zemlja, pa ni SAD, ne mogu konkurirati Rusiji kada je riječ o plinu. Ponovno, riječ je o suverenoj odluci vaše vlade. U slučaju da odlučite s Amerikancima ući u ovaj projekt, nemamo ništa protiv toga. Zašto? Zato što znamo da ćete i dalje kupovati ruski plin, i to zbog razlike u cijeni. A ta je razlika viša od 80 milijuna eura za tisuću kubnih metara plina. Zato sam apsolutno siguran da će hrvatske kompanije i ubuduće preferirati ruski plin. Količine ruskog plina što ga uvozi Hrvatska zato rastu. Nadam da ćemo ove godine u Hrvatsku izvesti više od dvije milijarde kubnih metara plina, po razumnoj cijeni. Zato nemamo ništa protiv LNG-a na Krku, jer LNG ne može konkurirati ruskom plinu.