Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 26° 1
Sutra: 22° 27° 2
19. travnja 2018.
Radnika - nema

ALARMANTNA SITUACIJA Poduzećima u Hrvatskoj nedostaje 100 tisuća radnika, prijeti usporavanje gospodarstva

Hrvati su u Njemačkoj najpoželjniji radnici, a u Hrvatskoj su loše plaćeni / arhiva NL
Hrvati su u Njemačkoj najpoželjniji radnici, a u Hrvatskoj su loše plaćeni / arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 14. ožujak 2018. u 14:08 2018-03-14T14:08:21+01:00

Traže se radnici za poslove koji se izvode rukama, od stolara i električara, preko konobara, kuhara i sobarica, pa do kompjutoraša i neće se moći nadomjestiti uvozom radne snage

Trenutačno nema zemlje u Europi u kojoj poduzeća tako vape za radnicima kao u Hrvatskoj. Svaki treći poslodavac u našoj zemlji u drugom tromjesečju želi zaposliti nove ljude, njih više od 100 tisuća, ponajprije u turizmu, građevinarstvu i proizvodnji, prema jučer objavljenom istraživanju koje je globalna konzultantska kuća Manpower provela u 620 reprezentativnih poduzeća u Hrvatskoj.

Na prvi pogled to zvuči kao odlična vijest, ali Manpowerovi nalazi zapravo su alarmantni. Domaći poslodavci većinu od 100 tisuća nedostajućih radnika neće moći nabaviti, pa se gospodarstvo ne može ubrzati, nego će se usporiti. Ljudi najčešće odlaze u inozemstvo i neće se moći nadomjestiti ovogodišnjom uvoznom kvotom od 30 tisuća radnika, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, niti s hrvatske burze rada, rekao je Nebojša Biškup, direktor Manpowera u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, da bi se stanje popravilo, Vlada treba poduzeti daleko snažnije poteze od današnjih.

U PGŽ-u i Istri najveća potraga zbog turizma

Najveća potraga za radnicima bilježi se na zapadu Hrvatske, u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji, gdje čak 40 posto poduzeća u drugom tromjesečju želi novozaposlene. U južnoj Hrvatskoj nove radnike želi 37 posto poslodavaca, u Slavoniji 27, a najmanja je potražnja u središnjoj Hrvatskoj – 25 posto. U prosjeku, 33 posto hrvatskih poduzeća traži nove radnike, a samo njih 4 posto planira otpuštanja. Novi radnici traže se najviše u ugostiteljstvu i turizmu (48 posto tvrtki), građevinarstvu (46) i proizvodnji (33), a najmanje u prometu (21 posto).

Nezapošljiv kadar

– Traže se radnici za poslove koji se izvode rukama, od stolara i električara, preko konobara, kuhara i sobarica, pa do kompjutoraša – uočio je Biškup. Međutim, dodao je, ta potražnja nije rezultat samo sezonskih potreba u turizmu i građevinarstvu, nego i činjenice da velik broj radnih mjesta poslodavci već dugo ne mogu popuniti. Hrvatska je tijekom krize izgubila oko 200 tisuća radnih mjesta, a broj nezaposlenih pri Zavodu za zapošljavanje istodobno se smanjio za 110 tisuća. U inozemstvo je otišlo oko 300 tisuća ljudi – objasnio je Biškup. Na burzi rada ima 190 tisuća ljudi. No, njih 120 tisuća trajno je nezapošljivo, pa nam ostaje njih 70 tisuća, koji su razmješteni diljem Hrvatske i često nisu raspoloživi. Prema Biškupu, istini treba pogledati u oči.

– Hrvatska neće moći poslodavcima osigurati potrebne radnike, a bez njih neće moći ostvariti ni željenu stopu gospodarskog rasta u drugom tromjesečju – ocijenio je direktor Manpowera. Štoviše, Hrvatska bi zbog manjka radnika mogla izgubiti investitore. Biškup kaže da jedan klijent njegove kuće želi zatvoriti proizvodnju u našoj zemlji, preseliti je u Srbiju – gdje se zapošljavanje potiče puno snažnijim mjerama – a u Hrvatskoj ostaviti samo prodaju. Neke izraelske tvrtke s informatičkom tehnologijom željele bi trajno poslovati u Hrvatskoj, ali također imaju nevolja s radnicima.

Useljenička politika

Potaknut pitanjima, Biškup je rekao da problem nisu radnici. Kako potvrđuju istraživanja, Hrvati su u Njemačkoj najpoželjniji radnici, zbog njihovih vještina i prilagodljivosti. Stanje može promijeniti ponajprije Vlada, koja mora odrediti useljeničku politiku, poput Slovenije koja se uspješno oslanja uglavnom na ljude iz država bivše Jugoslavije. Drugo, Vlada bi poreznom politikom trebala omogućiti povećanje plaća zaposlenima, te poduzeti daleko snažnije mjere za njihovu prekvalifikaciju i cjeloživotno učenje. Prema Biškupu, Hrvatska ima na raspolaganju više od tri milijarde kuna europskog novca za podizanje kompetencija zaposlenih, od čega, nažalost, nije iskoristila čak 2,5 milijarde. Biškup je Vladi ponudio obilje informacija i iskustava iz Manpowera, koji se ljudskim resursima bavi već 70 godina.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka