Foto D. Kovačević
Osobna potrošnja čini veliku ulogu u gospodarskoj dinamici i upitno je koliko je dobro smanjivati svima plaće. Iznimno je važno da realni sektor funkcionira i održi zaposlenost i da što više toga producira
Epidemija koronavirusa utvrdila je i nova pravila u novinarskom poslu, većina intervju s ministrima radi se e-mailom, pa tako i ovaj naš s ministrom rada i mirovinskog sustava Josipom Aladrovićem. Mjera očuvanja radnih mjesta i isplate naknade u visini minimalca krenula je prva s primjenom i, uz odgodu naplate poreza i doprinosa, izaziva najveći interes i građana i poduzetnika. Ta bi mjera u primjeni trebala biti tri mjeseca i ministar Aladrović nada se da neće biti potrebno produljivati njezino korištenje, ali najavljuje da će Vlada biti spremna i na produljenje ako to bude potrebno.
Prve su procjene bile da će mjeru potpore očuvanja radnih mjesta kroz isplatu naknade u visini »minimalca« koristiti poslodavci za oko 400 tisuća radnih mjesta. Sada se već govori o isplati naknade za oko 600 tisuća radnika. Kad ste donosili mjeru jeste li pomišljali na to da će se primjenjivati na više od polovice zaposlenih u privatnom sektoru?
Osiguran novac
– Kao što je i predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji u utorak istaknuo, nalazimo se pred najvećim izazovom u modernijoj hrvatskoj i svjetskoj povijesti. Kriza koja je pred nama prema svim procjenama bit će teža nego što je bila globalna financijska ekonomska kriza iz 2008. Pravi razmjeri aktualne krize tek će se pokazati. Procjena od 400 tisuća radnih mjesta se zasnivala na ukupnom broju zaposlenih u sektorima za koje je najočitije da su zahvaćeni ili će biti zahvaćeni krizom, poput turističkog i uslužnog sektora, prijevoza, preradivačke industrije – tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo, namještaj itd. No s druge strane industrije poput prehrambene su pokazale i određeni rast proizvodnje. Dakle u tom kontekstu zaista je nezahvalno govoriti koliko će radnika krizom biti zahvaćeno. Mjera koju spominjete je jedna od najznačajnijih mjera prvog paketa od 63 mjere koje je Vlada donijela prošli tjedan ukupne vrijednosti od 30 milijardi kuna, od čega je 5 milijardi upravo predviđeno za mjeru »Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom«. Do petka u 19 sati korištenje mjere je zatražilo 43,5 tisuća poduzetnika za 253 tisuće radnika, a sigurni smo da će ta brojka rasti u idućim danima, no želim poručiti svim poduzetnicima da smo osigurali dovoljno sredstava za korištenje potpore i da će svi koji se prijave, a poslovanje im je pogođeno utjecajem koronavirusa, potporu dobiti. Zahtjevi se rješavaju brzo, a prve isplate su započele već u srijedu.
Dobivanje potpore operativno provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje koji je za tu svrhu otvorio posebnu internetsku stranicu (https://mjera-orm.hzz.hr/ocuvanje-radnih-mjesta/) sa svim informacijama i mogućnosti on line podnošenja zahtjeva. Prilagodili smo i radno vrijeme ureda HZZ-a od 7 do 17 sati i info centra (01/6444 000) koji je dostupan svaki dan od 8 do 19 sati i na kojem svi poduzetnici i korisnici potpore mogu dobiti sve potrebne informacije.
Zasad je predviđeno da se mjera primjenjuje tri mjeseca. Hoće li to biti dovoljno?
– Kao što sam u prethodnom odgovoru istaknuo, opseg i trajanje krize i utjecaj na gospodarstvo je u ovom trenutku teško predvidjeti. Od početka predstavljanja mjera komunicira se da su sve mjere predviđene u trajanju tri plus tri mjeseca. Mi se nadamo da će nakon tri mjeseca stvari ipak krenuti nabolje i da neće biti potrebno produljivati vrijeme korištenja mjere, no ukoliko se pokaže potreba, bit ćemo spremni i na tu opciju.
Svaki dan učenje
Koliko će novca za ovu mjeru doći iz europskih fondova, a koliko će ga isplatiti država?
– Za ovu mjeru ćemo prenamijeniti oko sto milijuna eura postojećih sredstava iz Europskog socijalnog fonda, a ostatak će se financirati iz proračuna. Za mjeru predviđamo oko 5 milijardi kuna u tri mjeseca.
Što ako se ljudi neće moći vratiti na posao nakon tri mjeseca? Što s onima koji će se vratiti, ali će se posao sporo ponovo podizati. Za očekivati je da će i ostali građani koji koriste pojedine uslužne djelatnosti manje trošiti kad epidemija prođe?
– Krizu ćemo osjetiti svi, kako hrvatsko gospodarstvo tako i društvo u cjelini i vjerujem da ćemo svi morati sudjelovati u njezinoj sanaciji. Svakim danom učimo nešto novo o krizi, ali ono što znamo je da je iznimno važno da realni sektor funkcionira, drži određeni nivo zaposlenosti i da svi sektori čiji rad nije obustavljen što više toga produciraju i proizvode više dodatne vrijednosti.
Ovo s čim se suočavamo nismo imali u recentnoj prošlosti i ne možemo izvući poučak kojim se možemo voditi. Osnovna zadaća je suočiti se s virusom, a druga zadaća je održati gospodarstvo. Sigurno je da osobna potrošnja čini veliku ulogu u gospodarskoj dinamici i upravo iz tog razloga upitno je koliko je dobro i do koje mjere smanjivati svima plaće. Naravno kao i u svemu potrebno je pronaći određeni balans.
Prvotno se govorilo da potporu za očuvanje radnih mjesta neće moći koristiti poslodavci koji su otpuštali radnike, ali ste na kraju, uz određena ograničenja o postotku otpuštenih, i za njih omogućili korištenje ove mjere. Što je razlog?
Odluke o tome kad se vraćamo starom načinu života su sada u rukama zdravstvenih vlasti, ali očekujete li da će Hrvatska barem na ljeto izaći iz svojih kuća i da će ljudi početi raditi?
– Zapravo ne bih rekao da je povratak na uobičajen »stari« način života u rukama zdravstvenih vlasti niti Stožera, nego da je u rukama sviju nas, da se što odgovornije ponašamo u ovim trenucima i da slijedimo upute, kako bismo spriječili daljnje širenje epidemije i zaustavili broj oboljelih. Ja sam optimist i vjerujem da ćemo ubrzo prevladati i ovu krizu i da ćemo zajedničkim snagama cijelog društva krenuti u obnovu gospodarstva i da se nekakav crni scenarij ipak neće obistiniti.
– Od početka najave mjere »Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom« tumačimo kako su početno postavljeni uvjeti podložni promjenama, u skladu sa spoznajama o eventualnim potrebama za proširenjem kruga korisnika. Tako je primjerice ovaj tjedan Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijelo odluku kojom smo izmijenili određene uvjete, tj. proširili smo mogućnost da potporu koriste i osobe koje su koristile potporu za samozapošljavanje kao i tvrtke osnovane do 29. veljače 2020.
Iz istog razloga smo omogućili korištenje mjere i poslodavcima koji nisu previše otpuštali. Željeli smo time dati mogućnost da potporu iskoriste i poslodavci koji su iz nekog razloga morali otpustiti manji broj radnika, ali su ipak zadržali većinu, jer ne smijemo zaboraviti da je intencija mjere očuvanje radnih mjesta a ne kažnjavanje poslodavaca koji su se našli u nezavidnoj situaciji.
Dobar smjer
HŽ Putnički prijevoz je stao, Narodne novine su zatvorile svoje trgovine. Koliko bi moglo biti radnika koji trebaju naknadu, a rade u državnim tvrtkama?
– Mjeru ne mogu koristiti poslovni subjekti čiji su osnivači Republika Hrvatska, županije i jedinice lokalne samouprave i imaju vlasničke udjele od 25 posto ili više, uz izuzeće poslodavaca iz prerađivačke industrije i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Država je ovaj put, za razliku od krize 2008. godine i globalne financijske krize, odlučila kroz ovu mjeru pomoći isplaćujući potpore direktno radnicima? Ako nije tajna, čija je to ideja?
– Dopustite mi da još jednom otklonim pogrešnu informaciju koja se često pojavljuje u javnosti, pa i kroz vaše pitanje. Dakle, ova potpora nije nikada zamišljena kao isplata minimalne plaće radniku umjesto poslodavca. Naprotiv, ova mjera je subvencija koja se isplaćuje poslodavcu u maksimalnom iznosu do 3.250 kuna po radniku, a poslodavac će odlučiti, ovisno o svojim mogućnostima, hoće li radniku isplatiti minimalnu plaću ili eventualno nešto više, na što bi poslodavce i ovom prilikom pozvao, jer nam je svima u interesu zadržati kvalitetnog radnika. Ova kriza će prestati i tada će ponovo trebati nastaviti poslovanje, što će biti puno lakše ako smo zadržali radnike.
Kad ste u Vladi shvatili da osim zdravstvene krize slijedi i gospodarska kriza, je li se i u jednom trenutku razmišljalo o tome da se gospodarstvo ipak ovako drastično ne zaustavi? U SAD-u postoje velike dvojbe oko pristupa totalne blokade gospodarske aktivnosti, je li bilo takvih dvojbi u Vladi?
– Vlada Republike Hrvatske je na vrijeme reagirala na prve pokazatelje zdravstvenog aspekta krize osnivanjem Nacionalnog stožera Civilne zaštite koji, složit ćete se, radi izniman posao. Osim toga, odmah se pristupilo izradi prijedloga pomoći u gospodarskoj krizi za koju je bilo jasno da će nastupiti gotovo istodobno, a posebno nakon odluke Stožera o obustavi rada pojedinih djelatnosti na 30 dana, kao i obustave javnog prijevoza. Upravo kako bismo sačuvali radna mjesta i likvidnost naših poduzeća, Vlada je prošli tjedan izašla s prvim paketom od 63 mjere vrijednim 30 milijardi kuna za koje vjerujem da će ubrzo pokazati da idemo u dobrom smjeru, bez obzira na određeni broj kritika koje nam upućuju određene interesne skupine.
Zbog toga bih još jednom želio istaknuti da su sve mjere podložne promjenama i prilagodbi novonastalim situacijama. Jasno mi je da poslodavci u startu traže otpise pojedinih davanja i da smatraju da moratorij od tri mjeseca nije dovoljna mjera, no pričekajmo kako će se situacija dalje razvijati i, kako smo već naglasili, sve opcije su na stolu.
U petak smo i na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća najavili i dopunu paketa mjera pomoći gospodarstvu koja će biti predstavljena ovaj tjedan. Dakle važno je biti svjestan situacije i reagirati brzo, što ova Vlada čini.
Minimalni rizici
Vaše je ministarstvo i ministarstvo mirovinskog sustava. Zasad iz Vlade uvjeravaju da su mirovine sigurne. Koliko dugo gospodarstvo može biti blokirano, a mirovine sigurne. Imate li procjene u kojem trenutku će se morati razmišljati i o njihovu smanjenju? Jeste li uopće radili takvu procjenu?
Mogu se čuti informacije da se ide u privremenu izmjenu Zakona o radu. Što se tim izmjenama želi postići i što bi se mijenjalo u postojećem zakonu?
– Nakon zdravstvenog, imperativ je gospodarski aspekt krize, u kojoj želimo što više sačuvati ekonomiju države za vrijeme trajanja krize, a i pomoći joj u oporavku nakon. Kao što smo mogli čuti i na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća za to postoji konsenzus svih socijalnih partnera koji će vjerujem pokazati razumijevanje za eventualne zakonske prilagodbe radnog prava. U kojoj mjeri i kada još je prerano govoriti, ali želim istaknuti da kakve god budu bit će prije donošenja i primjene usuglašene sa socijalnim partnerima.
– Mogu poručiti svim korisnicima mirovina da je isplata mirovina sigurna. Korisnici mirovina su možda najranjivija skupina našeg društva i vjerujem da će sve mjere koje poduzimamo, i koje ćemo poduzeti, biti dovoljne da se o ovoj temi ne razgovara u restriktivnom kontekstu.
Obvezni mirovinski fondovi također trpe gubitke zbog epidemije. Može li se opće već sada sagledati kakve će biti posljedice u toj industriji i što će se dogoditi sa štednjom koja je budućim umirovljenicima u Hrvatskoj trebala donijeti nešto bolja primanja u mirovini?
– Mirovinska štednja je po svom karakteru dugoročni oblik ulaganja i posjeduje zaštitne mehanizme kako bi novac uložen u te fondove bio što sigurniji. Primjerice iz tog razloga je uvedena raspodjela u potkategorije A, B i C ovisno o obliku ulaganja, gdje je potkategorija C, kao najsigurnija, obavezna za sve osiguranike kojima je ostalo 5 i manje godina za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
Dakle upravo diversifikacijom ulagačkog portfelja fond menadžeri upravljaju rizikom, a većinskim ulaganjem u obveznice kao sigurnijim oblikom ulaganja, koji je obavezan u C kategoriji fonda, rizik neisplate mirovine smanjuje se na najmanju moguću mjeru.
