Prema agrometeorološkim prognozama, zbog nedostatka vlage će biti otežana proljetna sjetva jarih (zobi, ječma, pšenice), a uzduž Jadrana povrtlarskih kultura. Na otocima koji nemaju vodovod spojen na kopnene vodene izvore već sada je uočen nedostatak vode, koji će se morati nadomjestiti brodovima vodonoscima. 

    Slavonska i srijemska polja pogodila je suša zbog koje trpe ozimi usjevi, a proljetna sjetva, unatoč suši, trebala bi se obaviti u optimalnim agrotehničkim uvjetima, kazao je za Hinu Luka Lešić iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Vukovarsko-srijemske županije. U prva tri mjeseca na istoku Hrvatske pale su samo 84 litre kiše po četvornom metru, što je nedovoljno za normalan razvoj ozimih usjeva. U istom razdoblju prošle godine pale su samo 92 litre, 2010. godine pak 193, a 2009. godine čak 149 litara. 

   

    U Rijeci izdašnost smanjena, ali je stanje izvorišta zadovoljavajuće 

   

    Trenutna izdašnost svih izvorišta vode na širem riječkom području smanjena je u odnosu na njihovu prosječnu izdašnost, dok će vodoopskrba u ljetnim mjesecima ovisiti o predstojećim hidrološkim prilikama – stoji u odgovoru »Vodovoda i kanalizacije« Rijeka našem listu. Stanje svih izvorišta na širem riječkom području – Zvira u samom centru Rijeke, izvora Rječine u Jelenju, Martinšćice u Kostreni te Dobrice, Dobre i Perila u Bakru je, napominju, ipak zadovoljavajuće, čak i ohrabrujuće, jer je od jučer ponovno, nakon dužeg vremenskog razdoblja, u cijelosti uspostavljena vodoopskrba s izvora Rječine, jedinog koje nije priobalno, i koje se nalazi na 325 metara nadmorske visine. »Prema podacima iz 2009. i 2010. godine, tijekom zime nije bilo crpljenja s priobalnih izvorišta, dok se lani crpilo u razdoblju od desetak dana«, kažu u riječkom komunalnom društvu. Dosad je najsušnija bila, zaključuju, 2003. godina, neprekidno šest mjeseci, no redukcija ipak nije bilo. Zadnja redukcija vode u Rijeci zabilježena je 1984. godine.

  – Kad počne razdoblje nestabilnosti u atmosferi, ponegdje može biti i obilnije kiše, no to neće znatno ublažiti opće stanje. Ovogodišnje proljeće i ljeto, prema trenutačno raspoloživim prognozama, vjerojatno će biti i toplije i sušnije od prošlogodišnjeg, ne samo u Hrvatskoj nego i u bližoj okolici, kaže Vakula, dok njegov kolega hidrolog, Borivoj Terek, napominje da će, osim hidroelektrana, velikih problema imati i poljoprivreda. 

    – Od snijega nikakve pomoći, jer se topio polako i rijeke su ga lako »preuzimale«, dok kiše nije bilo. Puno je vode od snijega otišlo u podzemne, zbog dugotrajne suše prazne tokove, zbog čega vode u dubinama ima, ali su vodostaji na površini niski, napominje Terek. 

   Ječam skuplji 55,5%

HEP će zato biti prisiljen na veći uvoz električne energije, odnosno pojačanu proizvodnju iz termoelektrana, kažu u toj kompaniji. Dosadašnja dugotrajna suša, kao i one koje se ove godine i dalje očekuju, jedan su od glavnih razloga zbog kojih će HEP, najvjerojatnije već u travnju, od Vlade zatražiti poskupljenje struje. Navodno načelno odobrenje već postoji, no nije poznato o kojem je postotku riječ. Činjenica jest da je struja u Hrvatskoj za oko 30 posto jeftinija negoli u državama EU, no Hrvatska je, barem do ove dugotrajne suše, puno vlastite struje, iz vode, i proizvodila. HEP će i ovaj put tražiti poskupljenje od pet do deset posto, neslužbene su informacije. 

    Suša i porast cijena energenata sigurno će dovesti do novog rasta cijena hrane, koja je već u značajnim postocima poskuplljivala lani, u također sušnoj godini. Prema DZS-u, prosječna je proizvođačka cijena merkantilne pšenice lani iznosila 1.398 kuna po toni, što je porast od 21 posto u odnosu na godinu prije. Merkantilni je kukuruz lani bio skuplji za gotovo 15,5 posto, a ječam najviše, za čak 55,5 posto lani u odnosu na 2010. Visok je rast, za 48 posto, imala i uljana repica, šećerna repa bila je skuplja za 37 posto.