Priključenjem Hrvatske EU na granicama prema drugim članicama Unije ukida se carina, ali ne i granična kontrola koja će ostati sve do pristupanja tzv. schengenskom režimu, što se može očekivati tek
ZAGREB - Slovenski vulkanizeri uz granicu s Hrvatskom zadnjih dana imaju pune ruke posla. Lijepo vrijeme ponukalo je vozače da se upute prema radnjama u kojima će zimske gume zamijeniti ljetnima, ali vozači iz Hrvatske imaju još jedan motiv za kratki izlet preko granice – ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja ove godine.
»Ljudi su svjesni da nakon toga više neće biti povrata poreza i puno ljudi nam govori da žele iskoristiti povrat dok još mogu«, objašnjavali su nam u nekoliko vuklanizerskih radnji u Brežicama, slovenskoj općini smještenoj nedaleko graničnog prijelaza Bregana.
Granična kontrola
Priključenjem Hrvatske EU na granicama prema drugim članicama Unije ukida se carina, ali ne i granična kontrola koja će ostati sve do pristupanja Hrvatske tzv. schengenskom režimu, što se, prema iskustvima drugih zemalja, može očekivati tek za nekoliko godina. Ukidanje carinske kontrole znači da će, primjerice, vozači bez ikakvog ustezanja i bojazni moći skoknuti do slovenskih vulkanizera i tamo mijenjati gume, ako procjene da im se to još uvijek isplati. Pritom će morati u računicu uvrstiti i ukidanje povrata PDV-a, odnosno IVA-e ili Mehrwertsteuera, ovisno o tome u kojoj će zemlji članici EU-a zamijeniti gume ili otići u kupovinu.
– Zbog povrata PDV-a praktički ste mogli jednu gumu dobiti besplatno, kaže nam Janko Hrastovšek, predsjednik trgovinsko-obrtničke komore u Brežicama, dodajući da se i njima ponekad isplati »otići u špeceraj u Zagreb zbog povrata poreza«, ali je »pitanje koliko će se to isplatiti nakon 1. srpnja«. Hrastovšek se ipak nada da ulazak Hrvatske u EU neće previše pogoditi slovenske obrtnike uz granicu unatoč tome što su mnogi, sve ove godine, računali na hrvatske potrošače.
Tako je bilo i s Francom Furlanom, vlasnikom vulkanizerskog obrta, koji nam je otkrio da im »pola posla nosi Hrvatska«, deset posto kupci iz BiH i Srbije, a ostalo Slovenci. No, s obzirom na niži PDV u susjednoj zemlji (trenutno iznosi 20 posto), izgledno je da će, unatoč ukidanju povrata poreza, i nakon 1. srpnja ostati konkurentni.
Furlan, koji 19 godina sa suprugom vodi ovaj obiteljski posao, već se priprema za pristupanje Hrvatske Uniji u čemu vidi i mogućnost širenja na regiju. Već ga, kaže nam, zovu vlasnici firmi iz Hrvatske koji su dosad morali prikupiti cijelo čudo dokumenata ako su odlučili u susjednoj zemlji promijeniti gume na službenim vozilima.
Osobne potrebe
No, iako se troškovi šopinga više neće moći naknadno smanjiti povratom PDV-a, ulazak u EU, s druge strane, znači i da više neće postojati formalna ograničenja u pogledu količine robe koju pojedinac može prenijeti kada putuje iz jedne članice u drugu. Ipak, količina mora biti primjerena osobnim potrebama. Što to znači kad su u pitanju, primjerice, alkohol ili duhan, pojasnila je Europska komisija na svojim internetskim stranicama.
Zahvaljujući pravilima EU-a, podizanje eura na bankomatima stoji jednako u cijeloj Uniji, odnosno kao kad građanin u svojoj državi podiže novac na bankomatu koji ne pripada njegovoj banci. I naknade za transakciju za plaćanje u eurima debitnom ili kreditnom karticom u EU-u iste su kao i u matičnoj zemlji. Naknade, naravno, mogu biti različite u različitim bankama
»Da bi se utvrdilo jesu li duhan i alkohol za osobne potrebe, svaka zemlja može postaviti smjernice. Ako nosite veću količinu ovih dobara, može se dogoditi da vas provjere kako bi utvrdili imate li namjeru trgovanja«, ističe se u vodiču Komisije za putovanje EU-om. Pritom se navodi da razine određene smjernicama ne smiju biti niže od, primjerice, 800 cigareta, kilogram duhana, deset litara žestokog pića i slično. Iako carinske kontrole nema, državljanin druge članice može se naći u »prilici« objašnjavati sadržaj svog prtljažnika ako mu se, recimo, dogodi prometna nezgoda na teritoriju druge zemlje. Isto vrijedi i za lijekove, o čemu smo nedavno pisali: formalno, količina lijekova za osobne potrebe koja se smije prenositi preko granice neće biti posebno ograničena, ali će, kako nam je pojašnjeno iz Ministarstva zdravlja, »ovisiti o količini koju je na recept propisao izabrani liječnik na teritoriju domicilne države«. Ujedno su podsjetili da bi bilo dobro da Europljani kad dođu u Hrvatsku – a onda vrijedi i obratno – sa sobom nose medicinsku dokumentaciju da bi, ako se štogod nepredviđenog dogodi, mogli dokazati da je lijek za njihove osobne potrebe.
Općenita ograničenja za putovanja unutar EU-a ne postoje niti kad se kupuju i prenose mesni i mliječni proizvodi. Komisija ističe da je razlog to što »sve EU zemlje moraju poštivati stroge zajedničke veterinarske standarde«, koji vrijede i za, primjerice, Norvešku, San Marino ili Švicarsku. Ograničenja se primjenjuju samo u izvanrednim okolnostima, ako na nekom području izbije bolest među životinjama.
Kupnja auta
Trošarine i PDV uključene su u cijenu samih proizvoda, pa se, naravno, ne plaćaju dvaput, a s obzirom na razliku u PDV-u među pojedinim zemljama Komisija podsjeća građane da će možda htjeli »iskoristiti neke zanimljive razlike u cijenama«. Postoje li kakve »zanimljive razlike« u cijenama automobila, i hrvatski će građani moći ubuduće provjeravati na stranicama Komisije, koja još od 1993. objavljuje godišnje izvješće o cijenama 89 najprodavanijih automobila koji predstavljaju 26 marki u cijeloj EU. »Izvješće omogućava potrošačima da usporede cijene vozila u cijeloj Europi i iskoriste mogućnosti zajedničkog tržišta EU-a«, ističe Komisija.
Poštanske marke imaju svoja pravila: mogu biti korištene samo u zemlji u kojoj su kupljene, čak i kada im je cijena istaknuta u eurima.
Ako se odluče na kupnju auta u drugoj državi članici, europski građani – a od ovog ljeta i hrvatski – ne plaćaju carinu, ali moraju pripaziti na plaćanje PDV-a. U brošuri o utjecaju EU-a na svakodnevni život građana Delegacija EU-a u Zagrebu potanko je objasnila pravila, napominjući da plaćanje PDV-a ovisi o tome je li auto kupljen od privatne osobe ili ovlaštenog prodavača, te je li kupljen novi ili rabljeni automobil. »Ukoliko kupuju novi automobil, PDV će platiti u članici EU-a u kojoj ga registriraju. Ukoliko kupuju rabljeno vozilo od privatne osobe, neće platiti PDV. Ukoliko se rabljeni automobil kupuje od autoriziranog prodavača, PDV se plaća u toj državi, ali ne i u državi u kojoj se automobil registrira«, navodi se u brošuri. Kupljeni auto može se dovesti kući s drugim registriranim i osiguranim automobilom ili putem specijaliziranih tvrtki koje se time bave. Ako vlasnik odluči automobil sam odvesti kući, potrebno mu je valjano osiguranje i privremene registarske pločice, koje se mogu nabaviti u matičnoj zemlji ili u državi u kojoj je automobil kupljen. »Nužno je provjeriti vrijede li privremene tablice u svim zemljama kroz koje će se građanin EU-a odvesti kući«, upozorava se u spomenutoj publikaciji.
