Željko Lovrinčević u Opatiji: Mandatar treba biti iz Mosta

Željko Lovrinčević / Snimio Marin ANIČIĆ

Doći ćemo u situaciju da ne možemo financirati javni dug, potrebne su nam radikalne reforme - Most je prvi potegnuo to pitanje, stoga treba dati mandatara, misli Lovrinčević koji se zalaže za stručnu, tehničku vladu

OPATIJA Parametri u hrvatskoj ekonomiji izmiču kontroli – doći ćemo u situaciju da ne možemo financirati javni dug, pa su nam potrebne radikalne reforme, a pitanje je tko će ih provesti. Osobno smatram da onaj tko je prvi potegnuo pitanje reformi, a to je Most, treba dati mandatara nove vlade. Onda će se brzo vidjeti tko zaista želi pozitivne promjene i reforme, a koga vodi samo brutalna želja za vladanjem; brzo će se vidjeti tko što misli i maske će pasti – izjavio je Željko Lovrinčević, analitičar zagrebačkog Ekonomskog instituta, na Tradicionalnom savjetovanju ekonomista koje je danas počelo u Opatiji. Lovrinčević se zalaže za vladu stručnjaka, odnosno tehničku vladu.

 - Kada se formira takva stručna vlada i počne razgovor o reformama, onda će se i društveni ambijent i sadržaj javnog govora prebaciti s ideološko-političkih i povijesnih tema prema reformskim, rekao je Lovrinčević pojasnivši da bi u toj njegovoj viziji Most dakle bio početni mandatar kojeg bi podržavale ove dvije velike koalicije. “U principu se zalažem za koncept suradnje između sva tri ključna politička subjekta u ovom trenutku, koji bi se temeljio na stručnoj vladi i programima, s tim da bi takva vlada imala određeni rok od primjerice dvije godine, unutar kojeg bi je koalicije podupirale da može napraviti ono što je bitno”, pojasnio je Lovrinčević novinarima.  Upozorio je da ćemo u godinama koje dolaze, ako se nešto hitno ne napravi, biti zemlja s najvećom razinom deficita proračuna u EU, dok nam prirast BDP-a pokriva tek polovicu potrebnog plaćanja kamata na javni dug koji je sve veći – iznosi 90 posto BDP-a. Kao posebne izazove za 2016. apostrofirao je ubrzanje reformi, utjecaj izbjegličke krize na gospodarstvo, trgovinske tokove i turizam, formiranje nove vlade i donošenje proračuna, te jačanje emigracijskog pritiska mladih. 

– SAD polako napušta politiku monetarnog labavljenja, što se prelijeva i na Europu, kroz očekivani rast kamata, što će Hrvatsku pogoditi 2017. na način da sve što stvorite – pojedu kamate. Većina država u okruženju već je izvršila fiskalnu konsolidaciju, deficita nemaju, nisu ranjivi, mi smo praktički ostali sami. Stoga imamo najveću premiju rizika od svih zemalja izuzev Grčke. Hrvatska je izgubila dva stupa konvergencije prema EU, to su i Shengen i mogućnost uvođenja eura, ostala je još samo sloboda kretanja kapitala, rekao je Lovrinčević te upozorio da i domaće financijske institucije, banke, mirovinski fondovi i druge, u svom portfelju imaju državne obveznice, te ih vode kao trostruki A, dakle kao najbolji rejting, što realno nije tako. Kada se promijene standardi prikazivanja, na čemu se u EU inzistira, onda će se prikazati prava slika stvari, upozorio je Lovrinčević.