Domaće gospodarstvo stalno je u strukturnoj krizi: rast je više posljedica jednokratnih pozitivnih šokova, nego stvarne sposobnosti ekonomije da generira novu vrijednost. U HNB-u upozoravaju da su ispucani i efekti rasta osobne potrošnje
RIJEKA – Hrvatska narodna banka snizila je prognoze rasta za ovu godinu na 2,9 posto, a kao najrizičnija stavka za koju je upitno hoće li se materijalizirati navode se investicije. Bruto investicije u fiksni kapital već su se lani počele usporavati što se povezuje sa stanjem u Agrokoru, a isti rizik, tvrde u HNB-u, ostaje naglašen i u 2018. »Negativan učinak financijskih problema u koncernu Agrokor na investicijsku aktivnost i osobnu potrošnju mogao bi biti izraženiji no što je ugrađeno u trenutačnu projekciju«, stoji u najnovijoj HNB-ovoj publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze. Guverner Vujčić upozorio je da je rast BDP-a nešto iznad 3 posto, koliko se očekuje u 2017., zapravo limit do kojeg domaće gospodarstvo uopće može dobaciti jer su ispucani efekti rasta osobne potrošnje uslijed poreznih promjena, kao i ciklički rast izvoza zbog ulaska zemlje u EU.
Spore procedure
Sada će se te komponente usporavati, a da bi se rast održao, odnosno povećao, što je preduvjet za dosezanje standarda zapadne Europe, nužno je napraviti proboj u investicijama, povećati kapacitete, investirati u pogone, otvoriti nova radna mjesta. Država pokušava trošiti manje, a privatna inicijativa je ograničena, pa je domaće gospodarstvo zapravo stalno u strukturnoj krizi: rast je više posljedica jednokratnih pozitivnih šokova, nego stvarne sposobnosti ekonomije da generira novu vrijednost. Nema dovoljno ulaganja, ni stranih, ni domaćih, slaba je potražnja za investicijskim, dugoročnim kreditima, greenfield, odnosno investicije koje kreću od nule i dalje nas zaobilaze.
Što se investicija tiče, svi govore o potrebi rasta stranih ulaganja (FDI), no prava je (i vječna) tema promjena njihove strukture, jer se, kada ih i ima, najčešće radi o preuzimanju domaćih, već etabliranih tvrtki, a nitko ne dolazi graditi »od temelja«. Na taj se problem nedavno na jednoj od konferencija u HNB-u, posvećenih uvođenju eura, osvrnuo Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, rekavši kako se »stranim investicijama baš i ne bi previše veselio jer mu se čini da stranci kod nas dolaze samo kad je neki državni monopol na rasprodaji. Kupovna moć je slaba, pa se nikom kod nas ne isplati investirati«, primijetio je Jakovčević.
Analiza HNB-a spominje i slabu umreženost u globalne proizvodne lance, lance vrijednosti, u okviru kojih bi trebalo naći neku nišu, da se bar dio nekog proizvoda, ako ne već proizvod u finalnom obliku, proizvodi kod nas. Na pitanje zašto je tome tako, obično se navodi loša investicijska klima, spore procedure, neučinkovito pravosuđe, česte promjene zakonodavnog okvira te nedostatak radne snage. Uz to, i dalje je domaća potražnja i kupovna moć slabija no na zapadu.
I analitičar OTP Splitske banke Zdeslav Šantić slaže se da je privreda dosegla limite rasta i da bi trebalo napraviti investicijski skok, odnosno povećati potencijal rasta kroz rast investicija u povećanje i unapređenje proizvodnih kapaciteta, a za što možemo koristiti sredstva EU fondova. Šantić očekuje još niži rast u ovoj godini, na razini 2,5 posto. »Izostale su strukturne reforme koje bi omogućile snažniji investicijski ciklus koji bi rezultirao rastom produktivnosti i BDP-a. U 2018. očekujem nešto sporiji rast potrošnje; državni impuls tu bi mogao doći samo od rasta plaća u javnom sektoru, a i veće cijene energeneta i komunalnih usluga smanjit će raspoloživi dohodak kućanstva; te usporavanje izvoza, dok investicije koje dolaze iz privatnog sektora dolaze većinom iz sektora turizma«, kaže Šantić.
Pravna sigurnost
– Trebali bismo gledati da se što više integriramo u europsko tržište, te tu tražimo neke tržišne niše u podjeli rada. Fokus treba biti na jačanju pravne sigurnosti – zaključuje Šantić.
Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke očekuje u 2018. rast od 2,8 posto, a kao najveće izazove navodi daljnju konsolidaciju javnih financija, nepovoljne demografske trendove, jačanje regulatornog pritiska za banke i posljedično ograničavanje rasta novih kredita te investicijsku sigurnost domaćih i stranih ulagača u smislu izbjegavanja zakonskih inicijativa koje mijenjaju pravila igre »u hodu«.
