HEP je 2015. u ukupnoj dobiti svih javnih poduzeća sudjelovao s čak 80 posto / arhiva NL
To je laž, laž, velika statistička laž, kaže Domagoj Ivan Milošević, zastupnik HDZ-a. Takav dojam stječe se zbog HEP-a, koji je 2015. imao gotovo dvije milijarde kuna dobiti, odnosno 80 posto od ukupne dobiti svih javnih poduzeća, ističe Milošević
Ekonomisti oduvijek govore da tvrtke u privatnom vlasništvu bolje posluju od državnih, te da su privatnici produktivniji i učinkovitiji od javnog sektora. Međutim, ovih dana Fina je objavila podatke o poslovanju 584 najveća poduzeća u Hrvatskoj (obveznika konsolidacije) koji su zapanjujući, jer govore suprotno. Najveću dobit po zaposlenome i najmanje gubitke ima javni sektor, a najmanju dobit ima privatni sektor. Iz toga proizlazi da je hrvatski javni sektor postao efikasniji od privatnoga.
Privatni i javni sektor, u cjelini, završio je 2015. godinu u plusu. Kad se zbroje svi njihovi dobici i gubici, ukupni rezultat privatnih i javnih poduzeća bila je dobit u iznosu od osam milijardi kuna. Pritom, javna poduzeća imaju samo 10,6 posto od ukupno zaposlenih, ali su ostvarila 31,5 posto od ukupne dobiti. Privatna poduzeća imaju 60 posto zaposlenih i »samo« 55 posto dobiti. Najneučinkovitije su bile tvrtke u mješovitom vlasništvu koje imaju 21,4 posto zaposlenih, ali samo 13,5 posto dobiti. Glavni razlog je Ina, koja je prijavila gubitak od 1,4 milijarde kuna.
2,2
puta veće prihode po zaposlenome imaju poduzeća u stranom vlasništvu nego domaće tvrtke
23,7
tisuća kuna dobiti po zaposlenom ostvaruju domaća poduzeća
2,4
tisuće kuna dobiti po zaposlenom ostvaruju poduzeća u stranom vlasništvu
90%
manju dobit ostvaruju strane tvrtke nego li domaća poduzeća
(Ne)realan prikaz
Međutim, mnogi ne vjeruju u realnost takvoga prikaza.
– To je laž, laž, velika statistička laž, kaže Domagoj Ivan Milošević, zastupnik HDZ-a, napominjući da su posvuda u svijetu privatna poduzeća efikasnija od državnih. Takav dojam, kaže, stječe se zbog HEP-a, koji je 2015. imao gotovo dvije milijarde kuna dobiti, odnosno 80 posto od ukupne dobiti svih javnih poduzeća. Hoće li godina u HEP-u biti dobra ili loša, uvelike ovisi o tome pada li kiša ili ne pada, što može značiti da je cijeli javni sektor zapravo ovisan o vremenskim prilikama – šali se taj bivši potpredsjednik Vlade.
Podaci pokazuju slabost privatnog sektora, jer je državni sektor u proteklih šest-sedam godina krize osnažio u odnosu na privatni, objašnjava Milošević. Nakon što je Hrvatska 2013. ušla u EU, privatni sektor je dobio oštru konkurenciju iz inozemstva, a državne firme nisu je dobile, jer upravljaju monopolima. Osim toga, problem je struktura troškova poslovanja u Hrvatskoj, koja je vrlo visoka. Ona poduzetnicima najčešće onemogućuje visoku zaradu, pa ih treba rasteretiti, kaže Milošević.
Zastupnik SDP-a Gordan Maras slaže se da visoku efikasnost javnog sektora treba pripisati HEP-u, kao što su za slabu efikasnost tvrtki u mješovitom vlasništvu krivi gubici Ine, koja je najveća tvrtka u tom području. Također, ne treba zaboraviti da najveća kompanija u Hrvatskoj djeluje u privatnom sektoru, i to u trgovini. Agrokor ima oko 40 tisuća zaposlenih, više od 51 milijarde kuna prihoda, ali njegova dobit nije veća od 1,2 milijarde. Naime, zarada u trgovini nije velika – upozorava Maras. Ta činjenica, kaže, ima znatan utjecaj na rezultate cijelog privatnog sektora u Hrvatskoj. S druge strane, energetika je vrlo profitabila.
Neupućeni promatrač mogao bi se pitati kako se strancima uopće isplati dolaziti u Hrvatsku – to više što su njihova poduzeća prijavila četvrtinu svih gubitaka, daleko više u odnosu na hrvatske tvrtke. Najveće firme u potpunom stranom vasništvu, prema visini prihoda, jesu Petrol, Pliva, Lidl, VIPnet, Boxmark Leather, Spar, Philip Morris, Metro, Lukoil i Porsche. Među velikim gubitašima su inozemni trgovački lanci.
– Očito je da inozemne tvrtke u Hrvatskoj svjesno idu na manju zaradu ili gubitke, dok se njihova dobit najčešće vidi u zemljama iz kojih dolaze – komentirao je te podatke Gordan Maras.
– Ako firme prijavljuju dobit negdje drugdje, možda bi se time trebala pozabaviti i hrvatska Porezna uprava, koju treba bolje ekipirati – dodaje Domagoj Milošević.
Energetika prevažna
– Ne bih postavljao pitanje koje je vlasništvo efikasnije. Moj je glavni zaključak da je energetika prevažna za budućnost Hrvatske. HEP je firma budućnosti i glavni resurs u vlasništvu naše države. Upravo zato se protivimo zamisli Vlade da privatizira dio HEP-a kako bi se otkupila Ina – kaže Maras. On tvrdi da su rezultati u javnom sektoru tijekom 2014. i 2015. godine poboljšani zahvaljujući i naporima Milanovićeve Vlade. Naime, gubici u javnom sektoru su srezani. U ukupnim gubicima svih promatranih tvrtki u Hrvatskoj, javni sektor 2015. sudjelovao je sa samo 1,2 posto.
Financijski rezultati privatnih tvrtki slabiji su od državnih vjerojatno i zato što mnoga poduzeća u 100-postotnom stranom vlasništvu ne prijavljuju dobit u Hrvatskoj, nego je knjiže u nekoj drugoj državi. Na takav zaključak upućuje izvješće Fine iz sredine prošle godine. Tvrtke u potpunom stranom vlaništvu imaju 10 posto od svih zaposlenih, 20 posto od ukupnih prihoda, ali bijednu dobit. Kad se obračunaju svi njihovi dobici i gubici, firme u stranom vlasništvu u ukupnoj dobiti svih tvrtki u Hrvatskoj sudjeluju sa samo 1,2 posto, dok firme u 100-postotnom hrvatskom vlasništvu imaju 95,2 posto ukupne dobiti. Ostatak se odnosi na tvrtke u mješovitom vlasništvu – hrvatskom i stranom.
Drugim riječima, poduzeća u stranom vlasništvu imaju 2,2 puta veće prihode po zaposlenome od domaćih, ali 90 posto manju dobit od hrvatskih. Domaća poduzeća po zaposlenom ostvaruju 23,7 tisuća kuna dobiti, a stranci samo 2,4 tisuće, što znači da su hrvatski poduzetnici deset puta efikasniji od stranih.
